- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
22. 10. 2024.
11:32 >> 11:33
Čitaj mi:
OBRATITE PAŽNJU
Koliki je normalan krvni pritisak prema godinama?
Očitavanja krvnog pritiska mogu pokazati koliko dobro vaše srce radi i važan su dio ukupnog zdravlja.
Krvni pritisak je sila kojom krv djeluje na zidove arterija dok srce pumpa krv kroz vaše tijelo. Ona se mijenja i varira tokom dana u zavisnosti od mnogih faktora, kao što su nivo aktivnosti, emocionalno stanje i san. Visok krvni pritisak može biti tiha opasnost, pa je važno redovno provjeravati krvni pritisak.
Mjerenja krvnog pritiska mogu pokazati koliko dobro vaše srce radi i važan su dio ukupnog zdravlja.
Ako vaš krvni pritisak ostane visok duže vrijeme, to može dovesti do srčanih i kardiovaskularnih bolesti, kao što su srčani udar, moždani udar, srčana insuficijencija ili bolest bubrega.
Šta znače brojevi krvnog pritiska?
Krvni pritisak se bilježi kao dva broja, jedan iznad drugog, na primjer 120/80. Oba broja se mjere u jedinicama koje se zovu milimetri žive (mm Hg).
• Sistolni pritisak: Najviši broj, poznat kao sistolni pritisak, predstavlja pritisak svaki put kada se srce kontrahuje (ili stisne).
• Dijastolni pritisak: Najniži broj, ili dijastolni pritisak, predstavlja pritisak u arteriji dok se srce opušta prije sljedećeg otkucaja.
Normalni opseg krvnog pritiska varira od osobe do osobe. Na osnovu vaše istorije bolesti, ljekar će vas posavjetovati šta je za vas zdravo, prenosi Danas.rs.
Za većinu ljudi sljedeće je vodič.
1. Novorođenčad do jednog mjeseca
– Sistolni: 60-90 mmHg
– Dijastolni: 20-60 mmHg
2. Bebe
– Sistolni: 87-105 mmHg
– Dijastolni: 53-66 mmHg
3. Predškolci
– Sistolni: 95-105 mmHg
– Dijastolni: 53-66 mmHg
4. Školska djeca
– Sistolni: 97-112 mmHg
– Dijastolni: 57-71 mmHg
5. Adolescenti
– Sistolni: 112-128 mmHg
– Dijastolni: 66-80 mmHg
6. 18-39 godina
– Žene: 110/68 mmHg
– Muškarci: 119/70 mmHg
7. 40-59 godina
– Žene: 122/74 mmHg
– Muškarci: 124/77 mmHg
8. 60+ godina
– Žene: 139/68 mmHg
– Muškarci: 133/69 mmHg
Visok krvni pritisak obično nema simptome. Možete imati visok krvni pritisak i osjećati se savršeno dobro. Jedini način da saznate da li je vaš krvni pritisak visok je da ga redovno kontroliše vaš ljekar ili da ga pratite kućnim aparatom za mjerenje krvnog pritiska.
Nizak krvni pritisak može biti problem ako negativno utiče na vaše tijelo ili vaša osjećanja. Na primjer, može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu.
Ako ste zabrinuti za svoj krvni pritisak, razgovarajte sa svojim ljekarom.
Коментари0
Остави коментар