- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
09. 10. 2024.
11:53 >> 11:53
Čitaj mi:
"PSIHOLOGIJA IGRE"
Kako ples i pokret utiču na naš um
"Kada se krećete, vi napredujete", (When you move, you improve) deviza je dr Pitera Laveta, jedan od vodećih stručnjaka na polju psihologije igre, istražujući kako ples i pokreti tijela utiču na ljudski mozak, emocije i kognitivne sposobnosti, otkrio je da te aktivnosti poboljšavaju kreativnost, smanjuju stres i mijenjaju način na koji razmišljamo.
Sa svojom jedinstvenom kombinacijom plesačkog iskustva i naučnog znanja, Lavet je postao pionir u razumijevanju povezanosti između tijela i uma kroz igru.
Prije nego što je postao poznat po svojim istraživanjima, dr Lavet je imao profesionalnu plesnu karijeru, što ga je podstaklo da dublje pronikne u to kako se igra povezuje sa psihološkim i kognitivnim procesima.
On je sada profesor psihologije igre na Univerzitetu Hertfordšir, gdje vodi Dance Psychology Lab, istraživačku laboratoriju posvećenu proučavanju efekata plesa na ljudski mozak.
Njegov pristup je jedinstven, jer kombinuje teorije iz oblasti neuropsihologije, evolucione psihologije i kognitivne nauke kako bi proučavao ne samo zašto ljudi plešu, već i kako ples mijenja našu percepciju, emocije i ponašanje.
Ples utiče na mozak
Istraživanja dr Laveta pokazuju da ples ima dubok uticaj na mozak, kao i da različiti stilovi igre mogu imati različite efekte. Improvizacija i slobodno kretanje, na primjer, podstiču djelove mozga koji su povezani sa kreativnošću, dok plesni pokreti sa unaprijed određenim koracima, kao što su balet ili društveni plesovi, aktiviraju djelove mozga koji su odgovorni za memorisanje i organizaciju.
Igra ne utiče samo na kognitivne sposobnosti, već i na emocionalno stanje. Dr Lavet ističe da ples može da smanji anksioznost i stres, da podstakne oslobađanje hormona sreće kao što su endorfin i dopamin, i poboljša raspoloženje. Ples, takođe, može da pomogne u borbi sa depresijom, jer omogućava ljudima da se izraze kroz pokret, oslobađajući emocije koje možda ne mogu da verbalizuju.
Ples i kreativnost
Jedan od ključnih aspekata psihologije igre, prema dr Lavetu, jeste kreativnost. Njegova istraživanja pokazuju da ples može značajno poboljšati kreativne sposobnosti, posebno kada je riječ o slobodnim stilovima plesa.
„Kada se ljudi kreću bez unaprijed određenih koraka, njihov mozak stvara nove neuralne veze, što podstiče divergentno razmišljanje – vrstu mišljenja koja je ključna za kreativno rješavanje problema”, ističe psiholog.
U jednom od svojih eksperimenata, dr Lavet je pokazao da ljudi koji plešu prije nego što pristupe problemima koji zahtijevaju kreativnost postižu bolje rezultate. Slobodno plesanje, na primjer, pomaže u pronalaženju novih ideja i rješenja i u poslovnom i u svakodnevnom životu.
Prema Lavetovoj teoriji, ples, takođe, ima moć da poveže ljude na socijalnom nivou. Ples u grupi ili sa partnerom omogućava ljudima da sinhronizuju svoje pokrete, što stvara osjećaj povezanosti i zajedništva. To povećava osjećaj bliskosti i empatije, jer ljudi koji plešu zajedno često doživljavaju povećanu emocionalnu harmoniju.
Igra omogućava ljudima da komuniciraju na nivou tijela i emocija, bez potrebe za riječima, što može da bude posebno korisno za one koji se suočavaju sa problemima u izražavanju svojih osjećanja.
Ples i starenje
Dr Lavet je, takođe, proučavao kako ples utiče na starije ljude i njihov mozak. Njegovi rezultati pokazuju da redovno plesanje može da pomogne u prevenciji kognitivnog opadanja koje dolazi sa starenjem, smanjujući rizik od bolesti kao što su Alchajmerova bolest i demencija. Ples aktivira različite djelove mozga, poboljšava motoričke vještine i održava mentalnu fleksibilnost, što je ključno za održavanje mentalnog zdravlja u starosti.
Kako bi ilustrovao svoje teorije, dr Lavet je sproveo nekoliko interesantnih eksperimenata.
U eksperimentu sa slobodnim plesom, na primjer, učesnici su pozvani da se kreću kako god žele, bez unaprijed određenih pravila. Nakon toga su rješavali različite zadatke koji su zahtijevali kreativno razmišljanje, a rezultati su pokazali da su bili uspješniji u tim zadacima nego kada su ih rješavali bez prethodnog plesanja.
U jednoj drugoj studiji, posmatrani su ljudi koji su se bavili društvenim plesom, a primijećeno je da su pokazivali veći osjećaj zadovoljstva i povezanosti nakon grupnih plesnih sesija.
Igrač i doktor nauka
Dr Piter Lavet, poznat i kao „Doktor Dens” je, nakon što je prevazišao ozbiljne teškoće sa čitanjem u svojim dvadesetim godinama, stekao je diplomu iz psihologije i engleskog jezika, kao i master iz neuralne računarske nauke i doktorat iz eksperimentalne kognitivne psihologije.
Proveo je više od dvadeset godina radeći na britanskim univerzitetima, a autor je i dvije knjige: „The Dance Cure” (Igra kao lek) i „Dance Psychology” (Psihologija igre).
Pored akademske karijere, poznat je po svojim motivacionim govorima i radionicama koje kombinuju psihologiju, nauku i ples kako bi inspirisao i edukovao publiku širom svijeta.
Dr Lavet je aktivan i na društvenim mrežama, gdje svojom psihologijom igre pokazuje koliko je ples moćan alat za poboljšanje mentalnog zdravlja, kreativnosti i socijalnih veza.
Коментари0
Остави коментар