B.B. [ TVCG - Meridijani ]

Četvrt vijeka Milenijumske banke sjemena: Sljedeća faza vraćanje biljaka u prirodu

Duboko pod zemljom, u ojačanom trezoru u engleskom okrugu Saseks, nalazi se prostorija za koju naučnici kažu da je sa najviše biodiverziteta na svijetu. Unutra se nalazi više od dvije i po milijarde biljnih sjemenki, pažljivo očuvanih kako bi se divlje biljke zaštitile od izumiranja.

Svaka tegla i paket folije dio su kolekcije sakupljene u šumama, pustinjama i travnjacima širom svijeta. Riječ je o globalnoj arhivi koja će osigurati budućnost života na Zemlji.

Banku sjemena, koja je projektovana da bude otporna na vatru i poplave, i dovoljno bezbjedna da zaštiti kolekciju od bilo kakve katastrofe, 2000. godine otvorio je britanski kralj Čarls, tadašnji princ od Velsa. Od tada je postala centar globalnog partnerstva za zaštitu prirode, sa 279 organizacija koje sarađuju na sakupljanju, skladištenju i proučavanju divljih biljaka svijeta.

Putovanje sjemena koje se ovdje čuva često počinje hiljadama kilometara daleko. Sakupljači na terenu na mjestima kao što su Madagaskar, Tajland, Grčka i arktička Švedska, sakupljaju uzorke iz divljih populacija i šalju mali dio u Kju na dugoročno skladištenje.

Kada stignu, prvi korak je sušenje. U kontrolisanom okruženju na tačno 15 stepeni Celzijusa i 15 procenata vlažnosti, sjeme se ostavlja do tri mjeseca. Cilj je da se vlaga polako i ravnomjerno ukloni, jer suvlje sjeme duže živi.

Nakon sušenja, sjeme se premješta u prostoriju za čišćenje. Ovdje ga naučnici odvajaju od lišća, ljuske i prašine koristeći sita, četke i aspirator, koji koristi vazduh za uklanjanje lakših fragmenata.

Očišćeno sjeme se zatim testira u laboratoriji za klijanje. U Petrijevim šoljama i malim epruvetama sjeme dobija vlagu, toplotu i svjetlost koji repliciraju prirodne uslove njihovog izvornog staništa.

Samo sjeme za koje se dokaže da je održivo zatvara se u foliju ili staklo i premješta u podzemni trezor, gdje hladnoća i suvoća produžavaju njihov vijek trajanja stotinama godina.

Naučnici kažu da se za svaki procenat smanjenja vlage i svaki pad temperature od pet stepeni, vijek trajanja sjemena udvostručuje.

Neke vrste ne mogu da prežive smrzavanje, kao što su tropska drveća sa visokim sadržajem vode. Za njih istraživači razvijaju metode krioprezervacije koje koriste tečni azot za bezbjedno skladištenje tkiva na još nižim temperaturama.

Od svog otvaranja prije 25 godina, Milenijumska banka sjemena je uključena u obnavljanje staništa u Ujedinjenom Kraljevstvu i inostranstvu, koristeći uskladišteno sjeme kako bi pomogla u ponovnom uvođenju autohtonih biljaka i jačanju ranjivih ekosistema.

Istraživači takođe sarađuju sa međunarodnim partnerima kako bi razmijenili tehnike skladištenja i klijanja sjemena, ciljajući na poboljšanje globalnih napora za očuvanje ugroženih vrsta.

Istraživači ističu da se sljedeće poglavlje projekta fokusira na vraćanje sjemena u prirodu.

U cilju finansiranja aktivnosti, Kju centar je pokrenuo Fond za budućnost sjemena od 30 miliona funti kako bi podržao nove projekte i proširio nauku o sjemenu širom svijeta.

Pored toga, povodom 25. godišnjice, centar je pokrenuo novi podkast u kojem učestvuje glumica Kejt Blanšet, kako bi istakao globalna partnerstva projekta i nauku koja stoji iza konzervacije sjemena.

S obzirom na to da skoro polovini svih cvjetnica na svijetu sada prijeti izumiranje, naučnici kažu da je zaštita sjemena vitalno osiguranje za budućnost globalnog biodiverziteta.