B.Bu. [ n1 ]

SAVJETI STRUČNJAKA

Kako promjene vremena utiču na osjetljive ljude

Meteoropatija ili osjetljivost na promjene vremenskih prilika, pojava je u kojoj ljudi osjećaju fizičke ili emocionalne simptome kao reakciju na promjenu vremena. To je simptomatska reakcija našeg tijela na promjene klime u našem okruženju, nije izmišljena bolest i češća je nego što se misli. Pogađa značajan procenat populacije, naročito starije ljude, hronične bolesnike, ali i mlade i zdrave osobe koje su senzibilne na klimatske uslove.

Reagovanje na promjenu vremena može da bude opasno za ljude sa teškim i hroničnim bolestima, jer im može dodatno pogoršati stanje.

Meterološki faktori koji utiču na organizam su temperatura, UV zraci, vlaga, vjetar, kiša, grmljavina...

Promjene vremene toliko utiču na neke ljude, da se u pojedinim mediteranskim zemljama uzimaju kao olakšavajuća okolnost u krivičnim postupcima.

Simptomi meteoropatije su isti bez obzira na doba godine i obično se javljaju 24 do 48 sati prije nego što se vremenske promjene dogode.

Nagli pad temperature, povećanje vlažnosti, nagle oluje ili promjene atmosferskog pritiska – utiču na fizičko i mentalno zdravlje pojedinaca, meteoropata, koji mogu osjećati različite simptome - glavobolje, bolove u zglobovima, umor, nervozu, probleme sa koncentracijom i čak ekstremne promjene raspoloženja.

Fizički simptomi
Nagli pad temperature ili povećanje vlažnosti može izazvati osjećaj ukočenosti ili bolove u zglobovima i mišićima, naročito kod ljudi sa artritisom ili reumatskim oboljenjima.

Promjene u atmosferskom pritisku često izazivaju glavobolje kod osjetljivih osoba. Promjene u količini kiseonika i pritisku u vazduhu mogu uzrokovati vaskularne promjene u mozgu i dovesti do migrene.

Nagla promjena vremena može da dovede do pada energije i osjećaja iscrpljenosti, čak i ako osoba nije fizički aktivna.

Osobe koje pate od meteoropatije često se žale na nesanicu ili loš san tokom drastičnih promjena vremenskih promjena.

Psihološki simptomi
Nagle promjene vremena mogu izazvati depresivne ili anksiozne epizode, pogotovo kod ljudi koji su već skloni mentalnim poremećajima.

Osjećaj nervoze može se pojačati tokom perioda sa visokim atmosferskim pritiskom ili naglim promjenama temperature.

Neki ljudi primijete da se njihova pažnja i mentalne sposobnosti smanjuju tokom promjena vremenskih uslova, naročito ako se sprema nevrijeme.

Kako vrijeme utiče na tijelo?

Atmosferski pritisak

Jedan od najvažnijih faktora koji utiče na meteoropate je promjena atmosferskog pritiska. Kada pritisak padne, što se obično dešava prije oluja ili kiše, zglobovi i mišići mogu postati ukočeni i bolni zbog promjena u tečnosti i pritiska unutar tijela.

Temperatura

Hladniji vremenski uslovi mogu da izazovu zatezanje mišića, bol u zglobovima i povećan osjećaj nelagodnosti kod ljudi sa hroničnim bolestima kao što su artritis ili reuma. S druge strane, nagle promjene između toplog i hladnog vremena mogu izazvati šok za tijelo, što rezultira umorom ili iscrpljenošću.

Vlažnost vazduha

Povećana vlažnost vazduha može da doprinese osjećaju težine i umora. Kod osoba sa respiratornim problemima, kao što je astma, visoka vlažnost može da pogorša simptome.

Sunčeva svjetlost

Nedostatak sunčeve svjetlosti, naročito tokom zime, može da uzrokuje sezonski afektivni poremećaj, stanje povezano sa depresijom, smanjenom energijom i problemima sa spavanjem.

Dvije vrste meteoropatije
Primarna ili osnovna meteoropatija javlja se kod zdravih ljudi i manifestuje kroz promjene raspoloženja, fizičku slabost ili bolove tokom promjena vremenskih prilika.

Sekundarna meteoropatija je stanje kada se postojeće bolesti, poput nepravilnog krvnog pritiska ili degenerativnih bolesti, pogoršavaju zbog promjene vremena.

Vremenske promjene stvaraju elektromagnetne talase koji utiču na hipotalamus u mozgu i indirektno pojačavaju lučenje hormona stresa, smanjuju proizvodnju hormona sreće, što dovodi do povećane anksioznosti, iritacije, glavobolje i sličnih simptoma.

Naučnici objašnjavaju da pad atmosferskog pritiska, uzrokuje širenje mekih tkiva i tečnosti u zglobovima i na taj način nadražuje nerve, što stvara reumatske bolove.

Ako je gusta magla, ljudi sa hroničnim bolestima, posebno asmatičari, trebalo bi da izbjegavaju izlazak napolje i piju čajeve koji poboljšavaju cirkulaciju, poput čaja od đumbira. Dodatno treba unositi magnezijum i vitamin B.

Odlazak u prirodu i vježbanje su često najbolji ljekovi za meteoropatiju.

Biljni čajevi od kamilice i limete smanjuju nervozu i napetost. Poželjno je popiti čaj nekoliko dana prije pojave simptoma meteoropatije.

Čaj od valerijane je odličan izbor za ljude koji pate od nesanice. Pije se uveče, jer tokom dana može da izazove pospanost.