B.Bu. [ b92 ]

KINESKO ISTRAŽIVANJE

Gladovanje utiče na rad mozga

Povremeno ograničenje unosa kalorija dovodi do značajnih promjena i u crijevima i u mozgu što može otvoriti nove mogućnosti za održavanje i kontrolu zdrave težine.

Istraživači iz Kine su proučavali 25 dobrovoljaca koji su klasifikovani kao gojazni u periodu od 62 dana, tokom kojih su učestvovali u programu povremenog ograničenja energije (IER) – režimu koji uključuje pažljivu kontrolu unosa kalorija i relativno gladovanje u nekim danima.

Ne samo da su učesnici studije izgubili na težini – 7,6 kilograma ili 7,8 procenata tjelesne težine u prosjeku – postojali su i dokazi o promjenama u aktivnosti regiona mozga koji su povezani sa gojaznošću, a i od crijevnih bakterija.

„Ovdje pokazujemo da IER dijeta mijenja osu ljudskog mozga-crijeva-mikrobioma”, rekao je zdravstveni istraživač Kiang Zeng iz Drugog medicinskog centra i Nacionalnog kliničkog istraživačkog centra za gerijatrijske bolesti u Kini navodeći da uočene promjene u mikrobiomu crijeva i aktivnosti u regionima mozga povezanim sa zavisnošću tokom i nakon gubitka težine su veoma dinamične i povezane tokom vremena, piše Science Alert.

Nije jasno šta uzrokuje ove promjene, ili da li crijeva utiču na mozak ili obrnuto. Međutim, znamo da su crijeva i mozak blisko povezani, tako da bi liječenje određenih djelova mozga moglo biti način da se kontroliše unos hrane. Promjene u moždanoj aktivnosti, primijećene putem skeniranja funkcionalne magnetne rezonance (fMRI), bile su u regionima za koje se zna da su važni u regulaciji apetita i zavisnosti - uključujući inferiorni frontalni orbitalni girus. Štaviše, promjene mikrobioma crijeva, analizirane putem uzoraka stolice i mjerenja krvi, povezane su sa određenim regionima mozga. Na primjer, bakterija Koprokokus dolazi i Eubakterium hali su negativno povezane sa aktivnošću u lijevom donjem frontalnom orbitalnom girusu, oblasti uključenoj u izvršnu funkciju, uključujući našu snagu volje kada je u pitanju unos hrane.

„Smatra se da mikrobiom crijeva komunicira sa mozgom na složen, dvosmjeran način”, rekao je medicinski naučnik Sjaoning Vang iz Državnog kliničkog centra za gerijatriju u Kini.

Mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji pristupaju mozgu preko nerava i cirkulacije krvi. Zauzvrat, mozak kontroliše ponašanje u ishrani, dok hranljive materije iz naše ishrane mijenjaju sastav crijevnog mikrobioma.

Procjenjuje se da je više od milijardu ljudi širom svijeta gojazno što dovodi do povećanog rizika za mnoštvo različitih zdravstvenih problema, od raka do srčanih bolesti. Znajući više o tome kako naši mozak i crijeva zavise jedni od drugih, moglo bi da napravi veliku razliku u efikasnom sprječavanju i smanjenju gojaznosti.

„Sljedeće pitanje na koje treba odgovoriti je precizan mehanizam kojim mikrobiom crijeva i mozak komuniciraju kod gojaznih ljudi, uključujući i tokom mršavljenja”, rekao je biomedicinski naučnik Liming Vang sa Kineske akademije nauka.