B.Bu. [ b92 ]

PREPORUKE LJEKARA

Oporavak srca poslije infarkta

Poslije infarkta ili druge kardiološke bolesti, da bi se odredio trening kao dio rehabilitacije, mora da se uradi ergometrijski test fizičkog opterećenja ili bar šestominutni test hodom.

Prema podacima Evropskog udruženja kardiologa, svega trećina pacijenata nakon srčanog udara ili operacije na srcu prođe kroz program bolničke rehabilitacije.

Ljekari ukazuju da život poslije infarkta može da bude čak i kvalitetniji i zdraviji nego prije. Najvažnije je povesti računa o zdravom načinu života i preduzeti mjere kako bi se preduprijedio sljedeći srčani udar.

– Mjere primarne preventive sprovode se kod osoba koje nemaju problema sa srcem i krvnim sudovima, dok je kod sekundarne prevencije cilj sprječavanje recidiva i napredovanja ateroskleroze. Sastavni dio preventive su promjena faktora rizika i fizička aktivnost .

Kome treba kardiopulmonalna rehabilitacija

Kroz program kardiopulmonalne rehabilitacije prolaze pacijenti poslije srčanog udara, ugradnje stenta, hirurške revaskularizacije srčanog mišića, korekcije ili zamjene zalistaka vještačkim, stanja posle korekcije kongenitalnih mana srca, kao i transplantacije srca. Takođe, korist od ovog programa imaju i pacijenti s anginom pektoris, srčanim slabostima, bolestima perifernih arterija, kao i pacijenti s plućnim bolestima.

Kod osoba koje su preležale infarkt miokarda fizički trening smanjuje smrtnost za 19 odsto i broj rehospitalizacija u prvoj godini za 31 odsto.

Naučnici ističu da je ključno uraditi procjenu stanja i rizika pacijenta i odrediti koliki napor osoba može da podnese tokom fizičke aktivnosti.

Na osnovu opšteg kliničkog pregleda utvrđuje se da li postoje znaci srčane slabosti, srčani šumovi ili šumovi nad karotidnim arterijama, kakva je pokretljivost te osobe, da li postoje znaci moždanog udara.

Dobra procjena

Prije nego što se odredi kakav fizički trening je najpodesniji, rade se testovi fizičkog opterećenja: standardni ergometrijski ili ergospirometrijski, to jest kardiopulmonalni test. 

Kod pacijenata kod kojih nije moguće uraditi ergometrijski test fizičkog opterećenja, koristi se šestominutni test hodom.

Dobra procjena pacijenta i njegovih mogućnosti za vježbanje je najbolja garancija da neće doći do većih komplikacija za vrijeme fizičkog treninga.

Poželjno je da se fizički trening izvodi duže od 30 minuta, 5 puta nedjeljno.

Rehabilitacija

Ključni elementi kardiopulmonalne rehabilitacije sprovode se stacionarno, ambulantno ili kombinovano.

1. Procjena stanja i rizika pacijenta za pojavu kardiovaskularnih incidenata tokom rehabilitacije.

2. Pacijentu se odrede vježbe istezanja koristeći mašine ili elastičnu traku, preporuči šetnja, hod po pokretnoj traci, vožnja bicikla, nordijski hod, plivanje. Poželjno je da se fizički trening izvodi duže od 30 minuta, 5 puta nedjeljno.

3. Pacijentu se daju savjeti i u vezi s ishranom: da jede raznovrsnu hranu, prilagodi broj kalorija koje hranom unosi da se spriječi gojaznost, treba da ima nekoliko porcija voća i povrća dnevno, uz žitarice cijelog zrna i hljeb, ribu, nemasna mesa i mlječne proizvode niske masnoće. Zasićene masti treba da zamijeni nezasićenim mastima iz plodova mora, da smanji ukupne količine masti i da minimalno soli obroke, ako ima povišen krvni pritisak.

4. Promjena težine: preporučuje se da indeks tjelesne mase bude manji od 25. Obim struka kod muškaraca treba da bude manji od 94 centimetra, a manji od 80 centimetara kod žena.

5. Vrijednosti LDL holesterola moraju biti u granicama normalnih ili ciljnih vrijednosti.

6. Važna je kontrola krvnog pritiska i odvikavanje od pušenja.

7. Psihosocijalna pomoć u cilju smanjenja stresa.

Život poslije infarkta

1. Samo 2–2,3 grama soli dnevno

2. Izbjegavati preveliki unos tečnosti, poželjno je od 1,5 do 2 litra dnevno

3. Smanjiti alkoholna pića na minimum

4. Prestanak pušenja

5. Vođenje evidencije dnevne tjelesne težine

6. Prepoznati na vrijeme simptome srčane slabosti: otežano disanje, zamor, otoke

7. Redovno mjeriti pritisak, šećer u krvi i masnoće

8. Poštovati savjet o fizičkoj aktivnosti: 150 minuta nedjeljno umjerenog intenziteta, raspoređeno u 4–5 dana

9. Odlaziti redovno na kontrole i vanredno kod naglog pogoršanja simptoma ili promjene tjelesne težine

10. Vakcinisati se protiv gripa i pneumonija

Svake nedjelje pomalo više

Na početku rehabilitacije trening je manjeg intenziteta i vremenom se postepeno povećava.

1. nedjelja – kraće, lagane šetnje

2. nedjelja – produžene šetnje

3. nedjelja – lagane vježbe, plivanje, vožnja bicikla

4. nedjelja – postepeno uvođenje lakših vježbi snage

5. nedjelja – vježbe snage prilagođene individualnim mogućnostima