- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
13. 06. 2024.
07:48 >> 07:48
ZAŠTO SE PREJEDAMO
Naučnici objasnili zašto toliko volimo da jedemo nezdravu hranu
Razumijevanje zašto se prejedamo nezdravom hranom dugo je bila misterija.
Iako znamo da moć hrane utiče na naše izbore, tačni sklopovi u našem mozgu iza ovog mehanizma nisu jasni.
Vagusni nerv šalje unutrašnje senzorne informacije iz crijeva u mozak o nutritivnoj vrijednosti hrane, ali molekularna osnova nagrade u mozgu povezana sa onim što jedemo nije u potpunosti shvaćena.
Novo istraživanje objavljeno u „Cell Metabolism“ razotkriva unutrašnje neuronske veze, otkrivajući odvojene puteve za žudnju za mastima i šećerom, kao i zabrinjavajući nalaz: kombinacija ovih puteva pretjerano podstiče našu želju da jedemo više nego obično.
Istraživači su utvrdili da su nervne ćelije u crijevima, a ne ćelije ukusa u ustima, ključni faktor.
Otkrili su da masti i šećer aktiviraju različite puteve između crijeva i mozga, što objašnjava zašto ta krofna može biti tako neodoljiva.
Tim je koristio najsavremeniju tehnologiju za direktnu manipulaciju neuronima masti ili šećera u sistemu vagusnog nervnog sistema i pokazao da oba tipa neurona izazivaju oslobađanje dopamina u centru za nagrađivanje mozga.
Otkrili su dva puta posvećena vagusnom nervu: jedan za masti i jedan za šećere.
Ti putevi, koji potiču iz crijeva, prenose informacije o tome šta smo jeli u mozak, postavljajući scenu za apetit.
Ovo otkriće baca svijetlo na to zašto dijete mogu biti tako izazovne.
Ljudski mozak može biti suptilno programiran da traži kombinacije sa visokim sadržajem masti i šećera bez obzira na napor, prenosi Novi List.
Komunikacija između crijeva i mozga odvija se ispod nivoa svijesti, tako da možemo da žudimo za ovom vrstom hrane, a da toga nismo ni svjesni.
Tim očekuje da će ova linija istraživanja pružiti nadu za razvoj strategija i tretmana protiv gojaznosti.
Ciljanje i regulisanje sistema nagrađivanja crijeva i mozga moglo bi da ponudi novi pristup suzbijanju nezdravih navika u ishrani.
Коментари0
Остави коментар