Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Zdravlje

K. J. [ Net.hr ]

08. 09. 2025. 08:10 >> 08:10
1

Najopasniji aditivi u hrani – mogu da skrate životni vijek

Određeni sastojci prisutni u ultra-prerađenoj hrani sve se više povezuju sa ozbiljnim zdravstvenim problemima.

 

Ultra-prerađena hrana (UPH), koja čini više od 70 odsto zaliha hrane u Sjedinjenim Državama, sadrži visok nivo natrijuma, rafinisanih šećera, nezdravih masti i hemijskih aditiva.

Ovi proizvodi, koji su prošli industrijsku preradu, postali su ključni dio svakodnevne ishrane, ali sve više istraživanja ukazuje na njihove negativne efekte na zdravlje, piše New York Post.

Aditivi mogu uticati na životni vijek
Nedavna studija je povezala čestu konzumaciju UPH-a sa povećanim rizikom od niza ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne bolesti, kancer, gojaznost, dijabetes tipa 2, pa čak i preranu smrt, prenosi Net.hr.

Istraživači upozoravaju da dugoročna konzumacija ove hrane može imati značajan uticaj na životni vijek.

Najnovije istraživanje sprovedeno u Njemačkoj, objavljeno u prestižnom naučnom časopisu eClinicalMedicine, pružilo je dublji uvid u uticaj ultra-prerađene hrane na zdravlje, sa posebnim akcentom na ulogu određenih aditiva u povećanju rizika od prevremene smrtnosti.

U studiji je učestvovalo 187.000 ispitanika starosti od 40 do 75 godina, koji su vodili detaljan dnevnik svoje ishrane. Prosječna starost učesnika bila je 58 godina, a 57 odsto su bile žene. Riječ je o jednoj od najvećih studija te vrste, koja pruža dragocjene uvide u vezu između aditiva u hrani i negativnih zdravstvenih ishoda.

Ultra-prerađena hrana činila je u prosjeku oko 20 odsto ukupnog dnevnog unosa hrane ispitanika uključenih u studiju.

Tokom 11 godina praćenja, zabilježeno je približno 10.200 smrtnih slučajeva, a analiza podataka pokazala je jasnu vezu između konzumiranja određenih aditiva u takvoj hrani i povećanog rizika od prerane smrti.

Pet najopasnijih sastojaka
Istraživači su identifikovali pet glavnih grupa sastojaka koji su pokazali najjaču vezu sa rizikom od smrtnosti: arome, pojačivači ukusa, boje, vještački zaslađivači i različiti oblici šećera.

Među najproblematičnijim aditivima identifikovani su glutamat i ribonukleotidi (koji pojačavaju ukus), acesulfam, saharin i sukraloza (vještački zaslađivači), kao i tehnološka pomagala kao što su sredstva za zgušnjavanje, učvršćivanje i stabilizaciju.

Aditivi za šećer – fruktoza, invertni šećer, laktoza i maltodekstrin – takođe su povezani sa većim zdravstvenim rizikom.

Zanimljivo je da je jedina grupa aditiva koja je pokazala mogući zaštitni efekat na zdravlje bile supstance koje se koriste u prehrambenoj industriji za zgušnjavanje i davanje želatinozne teksture hrani, kao što je pektin.

Za razliku od drugih aditiva, njihova konzumacija je bila povezana sa manjim rizikom od prerane smrti.

Naučnici sumnjaju da je razlog za to pektin – prirodna vlaknasta supstanca koja se nalazi u voću i često se koristi u proizvodima kao što su džemovi i marmelade.

Pektin može pomoći varenju, sniziti nivo lošeg holesterola i pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, što sve doprinosi boljem opštem zdravlju.

Nisu pronađene veze sa modifikovanim uljima, izvorima proteina ili vlaknima.

"Studija je pokazala da nisu svi sastojci u ultra-prerađenoj hrani podjednako štetni – dok su neki jasno povezani sa povećanim rizikom od smrtnosti, drugi nisu pokazali značajnu povezanost", zaključuju autori studije.

Oni napominju da ovi nalazi predstavljaju važan prvi korak u identifikaciji aditiva kojima bi trebalo dati prioritet u mjerama javnog zdravlja, kao i u budućim istraživanjima koja bi trebalo detaljnije da objasne njihove efekte na ljudsko zdravlje.

Iako su ranije izražene sumnje u vezi sa sastojcima u ultra-prerađenoj hrani, autori ove studije naglašavaju da je njihova studija prva koja detaljno ispituje vezu između specifičnih aditiva i rizika od prerane smrti.

Međutim, oni naglašavaju da je analiza zasnovana na podacima koje su sami prijavili o prehrambenim navikama učesnika, što je ograničenje. Zbog toga pozivaju na dodatna istraživanja kako bi se potvrdili i produbili njihovi nalazi.

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније