[ Izvor: Klix ]

RIJEČ STRUKE

Usporite demenciju, prepoznajte simptome

Ukoliko se na vrijeme uoče simptomi, postoji veća vjerovatnoća da će se demencija i razni oblici senilnosti poput Alchajmerove bolesti usporiti, a nažalost oni su sve češća oboljenja u široj populaciji.

Alchajmerova bolest i ostali oblici demencije pogađaju 24 miliona ljudi u svijetu. Međutim, najviše zabrinjava činjenica što taj broj vrlo brzo raste.

Razlog tome je produženje ljudskog vijeka, zbog čega slijedi neminovna epidemija demencije pa se tako slikovito govori o pojavi jednog novog slučaja u svijetu svakih sedam sekundi.

Najnovije naučne procjene govore da bi do 2040. godine u svijetu moglo biti čak 81 milion, a do 2050. godine preko 115 miliona oboljelih od demencije.

Iako za demenciju nema jedinstvenog efikasnog lijeka, postoje načini kojima se ta bolest može usporiti.

Shodno navedenom, ključno je primijetiti simptome, a stručnjaci navode šest osnovnih koje ni u kojem slučaju ne biste trebali ignorisati. Oni nemaju veze sa zaboravljanjem (najvidljiviji simptom demencije), ali mogu biti indikacija bolesti te su razlog za posjetu ljekaru.

Kompulzivan svrbež

Velik broj pacijenata s Alchajmerom često se i kompulzivno češe, čak i do pojave krvi. Naučnici nisu otkrili tačnu povezanost između same osnovne bolesti i svrbeža, ali svakako ovaj simptom uzimaju u obzir.

Problemi sa vidom

Prema studiji objavljenoj u časopisu American Journal of Epidemiology problemi s vidom mogu biti vrlo rani pokazatelj demencije u kasnijim fazama života.

Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, čak i ako nose naočare ili sočiva, imaju pet do deset puta veću šansu obolijevanja od Alchajmera ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida.

Promjene u rukopisu

Alchajmerova bolest se može otkriti i na osnovu izgleda rukopisa pogotovo ako je riječ o nepravilnim i "drhtećim" slovima.

U ovom slučaju rukopis se pogoršava s lošijim mentalnim stanjem, a pisanje s vremenom postaje sve sporije. Riječi se znatno razlikuju s vidljivim trzajima na pojedinim slovima. Slično je i s Parkinsonovom bolesti koju, osim trzaja, karakterišu uska i zgrčena slova, a rukopis ponekad postane tako sitan da ga ni sam autor ne može pročitati.

Teškoće s održavanjem razgovora

Pojedincima koji razvijaju demenciju često se javljaju problemi s koncentracijom, teško pronalaze "prave riječi" i prate razgovor, posebno ako je on kompleksan i s puno prebacivanja radnji, osoba i vremena. Zbog toga kod razgovora mogu postati nervozni i sve ih više izbjegavati.

Promjene raspoloženja

Oboljele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili tjeskobne. Nekada samouvjerene osobe mogu postati nesigurne i stidljive. Mogu se lako uznemiriti ako su izvan kuće ili mjesta na kojem se osjećaju sigurno.

Gubitak orijentacije

U početnim fazama demencije često dolazi do problema s orijentacijom, počevši od toga gdje se nešto nalazi, preko onog ko se tamo nalazi pa sve do trenutka kada ne znate kako doći do nekog mjesta. Naprimjer, neko ko je cijeli život putovao na isto mjesto na vikendicu, odjednom bi mogao pogriješiti cestu i slično, piše The Sun.