V.N. [ Radio Slobodna Evropa ]

Napori za mir u Ukrajini opet zapeli, razgovori SAD i Rusije bez pomaka

Napori da se pronađe rješenje za zaustavljanje skoro četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine izgleda da su naišli na zid pošto su se u Moskvi sastali američki pregovarači i ruski predsjednik Vladimir Putin, dok Kremlj i ruski zvaničnici pokazuju malo spremnosti da odustanu od svojih tvrdih zahtjeva.

Specijalni izaslanik Bijele kuće Stiv Vitkof vratio se u SAD u srijedu a da se nije sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, poslije pet sati razgovora u Kremlju o mirovnom prijedlogu koji su sastavile SAD i za koji se smatra da je u velikoj mjeri naklonjen ruskim interesima.

Očekivalo se da će se američka delegacija, u kojoj su bili Vitkof i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, sastati sa Zelenskim negdje u Evropi poslije odlaska iz Moskve, budući da je ukrajinski lider bio u Irskoj.

Umjesto toga, dan poslije jednih od najintenzivnijih diplomatskih napora da se okonča najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, Zelenski je rekao da će ukrajinski pregovarači razgovarati s evropskim savjetnicima za nacionalnu bezbjednost, a zatim otići u SAD.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je novinarima u Briselu, tokom sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a, da je "bilo kontakta između šefa ukrajinske delegacije i gospodina Vitkofa" poslije sastanka i da je američka delegacija navela da su razgovori imali "pozitivan ishod". On nije dao druge detalje.

Predsjednik SAD Tramp još nije javno govorio o sastanku, ali je britanski premijer Kir Starmer rekao da odsustvo napretka pokazuje da Putin trenutno nije zainteresovan za postizanje sporazuma o okončanju rata.

"Svi znamo da Putin odugovlači, da ne želi da sjedne za pregovarački sto, da ne želi da postigne sporazum", rekao je u srijedu Starmer u britanskom Donjem domu.

"Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na svaki mogući način... To jest, da podržimo Ukrajinu kapacitetima i resursima, ali i da osiguramo da naše sankcije, djelovanjem sa saveznicima, nanesu što više štete ekonomiji Rusije i pritisak koji možemo da izvršimo nastaviće da to čini", dodao je on.

Tvrdi zahtjevi Moskve

Vitkof, koji se bavio nekretninama i koji nema prethodnog diplomatskog iskustva, nije dao izjavu ruskim medijima pošto je otišao iz Kremlja poslije svog šestog sastanka s Putinom, umjesto toga uputivši se ka američkoj ambasadi prije nego što se vratio u SAD.

Odmah poslije sastanka, Jurij Ušakov, iskusan diplomata i Putinov glavni savjetnik za spoljnu politiku, opisao je sastanak kao "konstruktivan", ali je rekao ruskim medijima da mir nije ni bliži ni dalji.

Iako su se dvije strane saglasile da detalje razgovora drže van javnosti, Ušakov je novinarima u Moskvi u srijedu rekao da je učešće Ukrajine u NATO-u bilo "jedno od ključnih pitanja" o kojima se razgovaralo.

"Američki partneri su potvrdili svoju spremnost da uzmu u obzir naša razmatranja i naše ključne prijedloge", dodao je Ušakov.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je na konferenciji za novinare u Briselu da je dobar znak što se razgovori vode, ali da članice saveza moraju podržati Kijev kako bi ga postavile u najjaču moguću poziciju tokom pregovora.

"Moramo da osiguramo da dok se vode, a nismo sigurni kada će se završiti, da je Ukrajina u najjačoj mogućoj poziciji da nastavi borbu, da se bori protiv Rusa", rekao je Rute.

Neposredno prije razgovora, Zelenski je rekao da postoji "sada više nego ikada" bolje šanse da se postigne dogovor. Time je bio u oštrom kontrastu s Putinom koji je nekoliko sati kasnije optužio evropske vlade da pokušavaju da blokiraju mirovni proces, uz upozorenje da je Moskva, ako Evropa želi da započne rat s Rusijom, spremna da se bori.

Vitkof i Kušner su otišli u rusku prestonicu pošto je početni američki prijedlog od 28 tačaka iznenadio Ukrajinu.

Taj dokument – za koji se uglavnom smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva – "prerađen" je na 19 tačaka poslije razgovora američke i ukrajinske delegacije prošle sedmice.

Evropske vlade su takođe iznijele amandmane i kontraprijedloge nacrtu plana, nastojeći da uklone ili ublaže odredbe za koje su navele da podrivaju suverenitet Ukrajine.

"Sastanak uopšte nije bilo pregovaranje. Bilo je to namjerno, nedvosmisleno predstavljanje ruskih preduslova. Putin sada čeka da vidi da li će ova direktna poruka promijeniti Trampov stav", rekla je Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka koja sada živi u inostranstvu.

Prije sastanaka u utorak, Putin je zauzeo ratoboran stav, upozoravajući da će Rusija uključiti evropske države u pregovore ako one priznaju, kako je naveo, "realnost na bojnom polju" u Ukrajini.

"Nemamo namjeru da se borimo protiv Evrope, to sam rekao 100 puta", rekao je Putin. "Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo spremni za to odmah."

Evropa odbija prekrajanje granice

Evropska unija je više puta ponovila da neće prihvatiti nasilno prekrajanje granica u Evropi i da samo Ukrajina može da odluči o budućnosti svoje teritorije.

Putin je insistirao da Ukrajina preda istočni region Donbas kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspjela da osvoji tokom više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i odbacio pokušaje Moskve da ograniči težnje Ukrajine za članstvo u NATO-u ili da ograniči veličinu ukrajinskih oružanih snaga.

Ukrajina je otvoreno izrazila zabrinutost da će se Vašington i Moskva saglasiti oko plana za okončanje najvećeg kopnenog rata u Evropi od 1945. godine.

Tramp je vodio predizbornu kampanju 2024. tvrdeći da može da riješi rat za 24 sata, ali postizanje sporazuma o okončanju ruske invazije pokrenute u februaru 2022. ispostavilo se teškim. Tramp je izrazio frustraciju prema obje strane dok su se razgovori mjesecima odugovlačili, a posljednjih nedjelja ponovo intenzivirali.

Ukrajina strahuje da bi neki uslovi mirovnog plana mogli da je učine izloženom za eventualno rusko osvajanje, mada su SAD takođe Kijevu ponudile desetogodišnju bezbjednosnu garanciju.

Putin je rekao da je spreman da razgovara o miru, ali da će, ako Ukrajina odbije sporazum, ruske snage napredovati dalje i zauzeti više ukrajinske teritorije.

Neki od Vitkofovih prethodnih postupaka uzbunili su spoljne posmatrače, koji strahuju da je manipulisán ili da pogrešno razumije komplikovane istorijske konture rata.

Vitkof se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbijedio Kremlj, umjesto da koristi prevodioce koje je odobrila američka ambasada.

Poslije posljednjeg sastanka Vitkofa s Putinom u avgustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno razumio geografiju ukrajinske teritorije na koju Putin ima pretenzije.