- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
28. 11. 2025.
09:29 >> 09:29
Čitaj mi:
Naučnici upozoravaju: Njujork polako tone
Naučnici upozoravaju da se gotovo cio Njujork polako sleže pod sopstvenom težinom - i to bukvalno. Najnovije istraživanje otkriva da je impresivnih 760 miliona tona čelika, betona i stakla pritisnulo tlo ispod „grada koji nikad ne spava“, pa se pojedini djelovi milionske metropole spuštaju brže nego drugi.
I dok zvuči kao zaplet iz filma o katastrofi, naučnici naglašavaju da je ovo sasvim realan, mjeren i zabrinjavajući trend.
Dok se Njujork spušta, okolna voda, naravno, raste. Kombinacija podzemnog slijeganja i ubrzanog porasta nivoa mora stvara „savršen” rizik za priobalne četvrti. Obale Menhetna, Bruklina i Kvinsa posebno su ranjive, a stručnjaci podsjećaju da je ova suptilna, tiha prijetnja jednako ozbiljna kao i orkanske oluje koje povremeno pogađaju grad. Jer dok oluja dođe i prođe, slijeganje tla je konstantno i neumoljivo, piše Dejli mejl.
Neki djelovi grada tonu svega nekoliko milimetara godišnje, dok drugi propadaju i duplo brže. Razlozi za to su ogromna koncentracija nebodera, složena geologija ispod njih, ali i ljudska aktivnost koja mijenja raspored podzemnih voda. Što je više tereta iznad, to je veći pritisak na već opterećeno tlo, a gravitacija, naravno, radi svoje.
Stručnjaci tvrde da proces ne može potpuno da se zaustavi. Grad je sve teži i tone.
Dobra vijest je da se posljedice mogu ublažiti ako vlasti djeluju na vrijeme. Pametnije upravljanje vodama, modernizovanje kanalizacione infrastrukture, kao i pažljivo planiranje novih građevina, mogu da uspore tempo slijeganja i spriječe najgore scenarije.
Ali, kao što naglašava tim autora istraživanja, vremena nema mnogo. Podizanje nivoa mora već je realnost, a slijeganje tla ubrzava štetu koju te promjene mogu da naprave. Zato upozoravaju da svaki izgubljeni mjesec znači veći rizik od poplava, oštećenja obale, pa i po bezbjednost stanovnika.
Коментари0
Остави коментар