K. R.

Božović: Veting u pravosuđu -kontinuiran proces, ne politička hajka

Ministar pravde Bojan Božović poručio je da veting u pravosuđu mora biti kontinuirani proces, jer jedno je veting, a drugo hajka, na otvaranju CDT-ove konferencije “Prvih 25 godina pravosudne reforme”. Božović je kazao da se Crna Gora nalazi u odlučujućem trenutku reformi, sa ciljem završetka pregovora u poglavljima 23 i 24 do kraja sljedeće godine.

Govoreći o izazovima, ministar je naveo da je reforma pravosuđa trajala 25 godina, što pokazuje da nije bila sprovedena u željenom formatu.

“Ne smijemo tražiti izgovore već rješavati probleme, a problema ima prilično”, dodao je on.

Božović je istakao važnost nezavisnosti pravosuđa i uvođenja mjerljivih kriterijuma kako bi najbolji unutar sistema bili zaštićeni od uticaja.

Objasnio je da veting ne znači totalni reizbor sudija i tužilaca, već provjeru etičke, disciplinske i profesionalne odgovornosti, uz stalni proces nadzora.

“Treba nam provjera uvezanosti javnih funkcionera sa licima koja imaju neobjašnjivu imovinu”, kazao je on. 

Komentarišući neuspjeli izbor sudija Ustavnog suda, Božović je naglasio potrebu za jasnim i mjerljivim kriterijumima i korjenitim promjenama zakona o Ustavnom sudu.

Miodrag Pešić, predsjednik Upravnog suda i predsjednik Udruženja sudija Crne Gore, ocijenio je da tokom prethodnih 25 godina koliko traje proces reforme pravosuđa, nije postignut vidljiv napredak.

Kaže da su problemi prisutni i danas, već 25 godina.

“Jedan od tih problema je i efikasnost crnogorskih sudova. Kada je u pitanju Upravni sud, mogu reći da je tu specifična situacija, jer smo u zadnjih par godina imali veliki priliv predmeta i na neki način smo pokušali da se nosimo sa svim tim. Kada sam ja počeo, zatekao sam 17 hiljada predmeta i 10 sudija. Da bi stvar bila gora, 2023. godine primili smo još 17 i po hiljada predmeta. Imali smo u jednom trenutku preko 30 hiljada predmeta, a znali smo da radimo i sa devet sudija”, naveo je Pešić.

On je ukazao da je u okviru suda na čijem je čelu ipak postignuta veća efektivnost ovog suda, praveći prioritete među predmetima.

“Evropska komisija je u svom izvještaju navela da je vrijeme trajana postupaka pred Upravnim sudom smanjeno za skoro 600 dana. Imali smo u 2023. godini da je postupak pred Upravnim sudom trajajo 1411 dana, a u 2024. godini postupak je trajao 870 dana. Napravljen je veliki korak u efikasnosti kada je u pitanju Upravni sud. Ove godine, vrijeme trajanja postupka pred Upravnim sudom biće za 150, 200 dana još kraći”, dodao je.

Pešić je naveo da se pred Upravnim sudom i dalje vodi veliki broj predmeta, čak 23 hiljade predmeta, ali da je svega 270 starije od tri godine.

Kako je ocijenio, potrebno je da se izvrši reorganizacija upravnog sudstva.

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica ocijenio je da pravosuđe funkcioniše između formalne usklađenosti sa evropskim standardima i stvarnih ograničenja u pogledu nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti.

Partitokratija, kako je rekao, ne odustaje lako od uticaja na sudstvo.

Koprivica je naveo da reforme, i nakon 25 godina, ostaju pretežno u sferi forme, dok ključni problemi – nepovjerenje građana, sporo postupanje, neujednačena praksa i politički uticaji – ostaju prisutni. Ukazao je na nedovoljnu finansijsku nezavisnost i sporo povećanje budžetskih izdvajanja za sudije i tužioce, kao i na neefikasnost sistema odgovornosti unutar pravosuđa.

“Koncept vetinga se pretvorio u populističku poštapalicu, bez jasne vizije i garancija nepristrasnosti. Unutrašnje potrebe društva moraju postati ključan okidač za promjene”, poručio je Koprivica.

Naglasio je da je partitokratija, koja 30 godina kontroliše procese, glavna prepreka napretku i učlanjenju Crne Gore u EU, ali da postoje progresivni dijelovi društva koji se mogu suprotstaviti toj kontroli.

“Da li će se odnos snaga promijeniti i da li će pravosudna reforma postati velika prilika ili još jedna propuštena šansa, ostaje da vidimo”, zaključio je Koprivica.