B.B. [ RTS ]

Hitlerova DNK: Mali komad tkanine sa kauča krije tajne poremećaja ličnosti

Naučnici su analizirali uzorak DNK za koji se vjeruje da pripada Adolfu Hitleru, koji, kako kažu, otkriva da je diktator nacističke Njemačke imao genetski marker za rijedak poremećaj koji može odložiti pubertet. Nalaze istraživanja prenosi novi dokumentarni film.

Istraživanje, koje je trajalo više od četiri godine, vodila je genetičarka Turi King, profesorka na Univerzitetu u Batu u Velikoj Britaniji, poznata po identifikaciji posmrtnih ostataka kralja Ričarda III. King je rekla da je potvrdila da je komad materijala uzet sa kauča u bunkeru gdje se Hitler upucao 1945. godine bio natopljen diktatorovom krvlju, upoređujući uzorak DNK dobijen iz krvi sa potvrđenim Hitlerovim rođakom.

Pored toga što sugeriše mogućnost da je Hitler imao urođeno stanje koje remeti hormone, nazvano Kalmanov sindrom, u dokumentarcu se ispituju i spekulacije o tome da je diktator jevrejskog porijekla i ispituje se da li je imao genetsku predispoziciju za određena mentalna zdravstvena stanja.

Dokumentarac, nazvan "Hitlerova DNK: Nacrt diktatora", premijerno je prikazan na Kanalu 4 u Velikoj Britaniji. Međutim, nalazi iznijeti u dokumentarcu nijesu pregledani od strane drugih naučnika u ovoj oblasti niti objavljeni u naučnom časopisu, što otežava stručnjacima koji nijesu uključeni u projekat da procijene validnost iznijetih tvrdnji.

King je rekla da su analizu poslali „visokoprofilnom“ časopisu i rekla da se nada da će rad uskoro biti objavljen.

Mali komad izlizane tkanine započeo je svoje putovanje 1945. godine u rukama pukovnika američke vojske Rozvela P. Rozengrena, koji je bio oficir za komunikacije generala Dvajta Ajzenhauera. Kada su sovjetske snage dozvolile Rozengrenu da uđe u Hitlerov bunker, on je isjekao uzorak materijala sa krvavog kauča, navodi se u dokumentarcu.

Uzorak je ostao u Rozengrenovoj porodici prije nego što je stavljen na prodaju na aukciji 2014. godine, a kupio ga je Istorijski muzej Getisburga u Pensilvaniji.

„Nijesmo znali šta ćemo pronaći. To je mogao da bude najdosadniji genom na planeti, ali bio je nevjerovatan“, kaže King.

Najupečatljiviji nalaz iz analize tima istraživača bio je da je Hitler imao mutaciju na genu pod nazivom PROK2. Varijante u ovom genu uzrokuju Kalmanov sindrom. Kod dječaka, ova stanja mogu odložiti pubertet i izazvati nespuštene testise.

„U osnovi, karakterišu ih niski nivoi testosterona. Ili ne prolazite kroz pubertet ili prolazite kroz djelimični pubertet. Pet odsto slučajeva je povezano sa mikropenisom“, rekla je King, misleći na mali, ali normalno strukturiran penis.

Nikolas F. Belantoni, emeritus državni arheolog u Prirodnjačkom muzeju države Konektikat je 2009. godine pregledao dijelove sofe, koja se sada nalazi u Rusiji.

"Ako se potvrdi da porijeklo materijala od kog je napravljena sofa potiče iz bunkera i sa sofe na kojoj su Hitler i Eva Braun umrli, onda je vjerovatnoća da je krv poticala od Hitlera veoma velika“, rekao je Belantoni.

Novi detalji koje je King iznijela izgleda da se poklapaju sa istorijskim zapisom, prema riječima Aleksa Keja, stručnjaka za nacističku Njemačku i višeg predavača na Katedri za ratne studije na njemačkom Univerzitetu u Potsdamu. Kej se takođe pojavio u dokumentarcu.

„Otkriće Kalmanovog sindroma je, za mene lično, kao istoričara i kao nekoga ko je proveo više od 20 godina istražujući naciste, važno otkriće“, rekao je Kej. Dodao je da informacije potencijalno objašnjavaju Hitlerov nedostatak ličnih veza.

Nalazi okončali glasile da je Hitler jevrejskog porijekla

Kej i King navode da su nalazi takođe okončali trajne glasine da je Hitler imao jevrejsko porijeklo – spekulacije koje su proistekle iz toga što je Hitlerova baka zatrudnjela dok je radila u jevrejskom domaćinstvu, prema navodima u dokumentarcu.

Pošto su podaci Y hromozoma analizirani u istraživanju podudarali sa DNK Hitlerovog rođaka po muškoj liniji, King je rekla da nije moguće da je Hitler imao jevrejsko porijeklo.

„Da je to slučaj, ne bismo imali podudaranje DNK sa njim. To podudaranje DNK ne samo da je potvrdilo da je ovo Hitlerova DNK, već i potvrđuje da ta priča o jevrejskom porijeklu preko njegovog oca jednostavno nije istinita“, tvrdi King.

King je dodala da je imala neke početne rezerve oko učešća u realizovanju dokumentarca, ali je odlučila da učestvuje, jer je smatrala da će njena stručnost osigurati da analiza bude naučno rigorozna.

Naučnici su i ranije koristili DNK za proučavanje poznatih istorijskih ličnosti. Betovenova DNK, izvučena iz pramena kose, otkrila je da je kompozitor imao zdravstvenih problema. Arheolozi takođe sve češće koriste drevnu DNK iz ljudskih ostataka.

Međutim, bez informacija o kvalitetu genoma, svježih podataka, ali i imajući u vidu to kako su analize rađene, nije moguće procijeniti tvrdnje iznijete u dokumentarcu, prema riječima Pontusa Skoglunda, višeg vođe grupe Laboratorije za drevnu genomiku u Institutu Fransis Krik u Londonu.

Moguće je da se DNK može izdvojiti iz komada tkanine, ali mora postojati dobro opravdanje za proučavanje DNK istorijskih ličnosti i definisan skup pitanja, rekao je Tom But, Skoglundov kolega i bioarheolog u Institutu Fransis Krik.

„Postoje obimni istorijski zapisi koji dokumentuju ponašanje Hitlera u javnosti i privatno. On je vjerovatno jedna od najintenzivnije proučavanih ličnosti u istoriji, tako da mislim da je teško tvrditi da DNK dokazi mnogo doprinose u tom pogledu“, smatra But.

„Čak ni dijagnoza Kalmanovog sindroma možda nije tako jednostavna kao što objave istraživača sugerišu. Može postojati mnogo varijacija u tome kako se taj poremećaj fizički manifestuje, iako je to vjerovatno objašnjenje za njegov nespušteni testis.

Predispozicije za šizofreniju i hiperaktivnost

Istraživači su takođe rekli da su izračunali poligenski „skor rizika“, kako bi se kvantifikovao rizik od bolesti. Njihovi nalazi ukazuju na to da je Hitler imao povećanu genetsku predispoziciju za šizofreniju, poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću i autizam.

"Međutim, poligenski skor rizika je alat koji se danas koristi u istraživačke svrhe — nije dijagnostički i ne znači nužno da je Hitler imao ova stanja", rekla je Dite Demontis, profesorka psihijatrijske genetike na danskom Univerzitetu u Orhusu, koja je bila uključena u istraživanje i koja se pojavljuje u dokumentarcu.

Demontis je uporedila Hitlerov poligenski skor rizika sa onima kod 30.000 ljudi iz Danske i otkrila da bi, ako bi Hitler danas živio, „njegov skor za šizofreniju, autizam i bipolarni poremećaj bio zapravo veći u odnosu na 99% pojedinaca, pripadnika danskog stanovništva“.

Takođe je rijetko imati visok poligenski skor rizika za sva tri stanja, dodala je.

„To nije dijagnostički pokazatelj, i takođe želim da naglasim da skor apsolutno nikako ne dovodi do bilo kakvih određenih vrsta ponašanja ili postupaka“, rekla je Demontis.

King se složila: „Veoma nam je teško da ne stigmatizujemo ljude sa ovim stanjima, jer, znate... Nevjerovatno je rijetko da ljudi sa ovim stanjima uvijek i konstantno čine nasilna djela. A druga stvar je da Hitler nije djelovao sam, imao je stotine i hiljade ljudi koji su mu pomagali. Neće svi imati isti genetski sastav kao on. Njegova genetika je samo mali, mali dio slagalice“.