Julijana Žugić

Balansirana ishrana i fizička aktivnost čine 70% terapije za šećernu bolest

Prema procjeni Internacionalne federacije za dijabetes, preko 540 miliona ljudi na planeti ima šećernu bolest. Vjerovatno ih još toliko boluje, ali bez dijagnoze, kazao je u Radio-ordinaciji povodom Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti internista - endokrinolog u Kliničkom centru Crne Gore Sreten Kavarić.

,,Procjenjuje se da u Crnoj Gori skoro 50.000 osoba živi sa dijabetesom. 80% ima dijabetes tipa 2 ili tzv. insulin nezavisni oblik, a između 15% i 20% dijabetes tipa 1 i trudnički ili gestacijski. Mnogo je faktora rizika na koje možemo da utičemo, a na genetiku ne možemo. Kad je u pitanju dijabetes, nasljeđuje se predispozicija ili sklonost", objašnjava dr Kavarić u emisiji Radio ordinacija na Radiju Crne Gore.

Navodi da ukoliko jedan roditelj boluje od šećerne bolesti, vjerovatnoća da će je dobiti neko od potomaka iznosi 40%. Ako boluju oba roditelja, vjerovatnoća je 70 %.

"Kada postavimo dijagnozu, pokušavamo na sve moguće načine da pomognemo pacijentu, najprije kroz edukaciju i predloge vezane za korekciju načina života. Nastojimo da budu radno sposobni, da ne budu stigmatizovani i isključeni iz redovnih procesa zato što imaju dijabetes. Inače, ove godine, to je u fokusu svjetske kampanje. Tema je dijabetes i radno mjesto. Znamo da je sedam od deset ljudi sa dijabetesom radno aktivno. Tri od četiri osobe suočavaju se sa strahom, depresijom ili drugim mentalnim poremećajima, dok četiri od pet ljudi pati od sindroma sagorijevanja na poslu, što nije dobro", upozorio je dr Kavarić.

Objasnio je da je najbolje kad postoji prevencija, tako da do dijabetesa uopšte ne dođe ili da dođe dvije, dvije i po decenije kasnije, nego što bi inače, da nema preventivnih aktivnosti.

"Sa druge strane, rano prepoznavanje i početak liječenja, uz izmjenu životnih stilova, korišćenje ljekova i podršku porodice, psihologa, zaposlenih i poslodavaca, omogućavaju da te osobe imaju kvalitetan život i dožive životnu dob koja im je data kroz genski materijal. Ukoliko izostane motivacija ili se pacijent nađe u situaciji da mu je slabo ili loše regulisan dijabetes, rizikuje pojavu brojnih oboljenja. Najčešća su moždani i srčani udar, problemi sa amputacijama ekstremiteta, prije toga sa polineuropatijama, angiopatijama, pa problemi sa vidom, sa bubrezima... Sve to moguće je odložiti sigurno dvije decenije ukoliko osoba ima jasnu predstavu šta je očekuje i šta treba da uradi da bi, uslovno rečeno, imala kvalitet života kakav imaju zdrave osobe", ukazao je dr Kavarić.

Podsjetio je da izabrani ljekari, sa kojim pacijenti imaju prvi kontakt u zdravstvenom sistemu, prepoznaju osobe koje su u riziku od dijabetesa. To su srodnici oboljelih, zatim gojazni, kao i pacijenti sa hipertenzijom i poremećajem masnoća u krvi.

"Riječ je o stanjima koja opominju da se obavezno uradi diagnostika, kako bi se potvrdio ili isključio dijabetes. A, da bi se bolest spriječila, jako je važna kvalitetna ishrana. Važan je i broj obroka, količina, način pripreme hrane i njeno porijeklo. Preporučuju se namirnice sa srednjim ili nižim glikemijskim indeksom. To su, recimo, mesa bez mnogo masnoće, na primjer ćuretina, riba, jezerska i rječna, kao i druge posnije vrste mesa. Treba birati i određene vrste voća, poput mandarine, kivija, jabuke, pogotovo nakisjele, zatim borovnica, malina... Osim odgovarajuće ishrane, izuzetno je značajna i kontinuirana fizička aktivnost", kaže ljekar.

Savjetuju se šetnje srednje brzim hodom, aerobik, folklor, ples, bavljenje tenisom, plivanje.

"Sve te aktivnosti su poželjne, pa i kućni poslovi. Dakle, aktivnosti koje umore i oznoje, što je siguran znak da povoljno djeluju, kako na krvne sudove organa i organske sisteme, tako i u smislu gubitka kalorija. Od velikog je značaja što su pacijentima u Crnoj Gori, o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje, dostupni savremeni inovativni ljekovi. Na Pozitivnu listu, u posljednje vrijeme, stavljeno je mnogo novih grupa medikamenata i gotovo da nema pacijenta sa dijabetesom, čiji problem ne možemo riješiti, ali, uz poštovanje i drugih mjera", naveo je dr Kavarić.

Ključna poruka jeste da pažljivo izbalansirana ishrana i fizička aktivnost, koja troši kalorije, čine 70 % terapije za šećernu bolest. Udio ljekova je samo 30%, naglasio je dr Kavarić.