Tufik Softić

Plav: Medvjed uništio pčelinjak

U plavskom naselju Brezojevice medvjed je potpuno uništio pčelinjak na jednom privatnom imanju, a ovaj incident je pokazao sve veću prisutnost divljih životinja u blizini naseljenih područja.

Na video zapisu koji je objavljen na Fejsbuk profilu Info Plav može se vidjeti da su sve košnice razbacane i da je valsniku pričinjena velika materijalna šteta.

„Ovo može predstavljati ozbiljan problem za lokalne pčelare i poljoprivrednike“ – upozorava Info Plav.

Ovo nije prvi put da se na području Plava i Gusinja, u podnožju planine Prokletije, medvjedi i druga divljač sputa u urbana naselja u potrazi za hranom.

Krajem aprila Portal RTCG pisao je o tome kako je stanovnica Grnčara u Gusinju Vila Mrkulić imala bliski susret sa medvjedom.

Ona je tada ispričala da se to dogodilo rano ujutru dok je muzla krave, kada je medved iza njenih leđa napao jednu kravu. Ova žena, koja sama živi, se snašla tako što je počela da pravi buku i medvjed se uplašio i udaljio.

„To je značilo da je samo nekoliko trenutaka prije toga mogao da napadne i mene, da je bio u neposrednoj blizini“, kazala je tada Vila Mrukulić za naš portal.

Gusinjka je odmah pozvala veterinarsku službu i kaže da su u najkraćem roku stigli iz Plava i spasili kravu koja je zadobila povrede.

„Stvar je u tome da ja sada ne znam kako da budem sigurna da se neće vratiti. Mislim da je medved došao iz pravca labanske teritorije, jer je selo Desni Grnčar na samoj granici. Moram da kažem da je ovo prvi put da medvjed dođe do kuća. Dešavalo se manje životinje, lisce, kune, zečevi ranije da se približe kućama, ali medvjed da uđe u dvorište i napadne kravu, a mogao je i mene, prvi put se dešava“, kazala je Mrkulić.

I u drugim gradovim na sjeveru Crne Gore ove godine zabilježeno je prisustvo medvjeda u blizini urbanih naselja. Prije dva mjeseca medvjed je umalo ušetao u Andrijevicu da nije bio uplašen automobilom koji mu je išao u susret, i pred njim pobjegao.

Poznavaoci prilika ukazuju na sve češče prisustvo divljih životinja u naseljenim mjestima u potrazi za hranom, ali i zbog remećenja njhovih staništa zbog čestog prolaska kvadova i drugih vozila koje koriste planinari i izletnici.

Prema dostupnim infomacijama sve čeća pojava medvjeda u gradovima govori da tome doprinosi širenje naselja i ugrožavanje njihovih staništa. Izgradnja puteva, naime, i sječa šuma takođe smanjuju površine gdje medvedi mogu bezbjedno živjeti i pronalaziti hranu. Kada im prirodni prostor postane previše ograničen, medvjedi ulaze u ljudska područja u potrazi za hranom ili novim teritorijama.

Kante za smeće, kontejnere bez poklopca, voćnjake, pčelinjake i bašte medvjedi vide kao jednostavan izvor hrane. Ljudi ponekad nesvjesno ostavljaju hranu napolju, posebno oko vikendica, što dodatno privlači medvjede, a medvjed koji jednom nauči da u naselju lako dolazi do hrane često se vraća.

Sve čećim bliskim susretima sa medvjedima gdje ih najmanje očekujemo, pa i u gradskim naseljima, kako objašnjavaju stručnjaci, doprinose i toplije zime. Pomjeranje sezona mijenja dostupnost prirodne hrane, a kada prirodna ishrana zakaže, medvjedi moraju tražiti alternativne izvore – često u blizini ljudi.

Podaci govore da u nekim zemljama, poput Slovenije, Hrvatske i djelova Srbije, populacija medvjeda se uspješno oporavlja zahvaljujući zaštiti. Više jedinki znači i veću potrebu za prostorom i hranom – pa dio njih prirodno “zaluta” bliže ljudima.

U područjima gdje su medvjedi česti, neki gube strah od ljudi, naročito ako nisu izloženi negativnim iskustvima. Mladi medvjedi koji su odrasli blizu naselja često smatraju to “normalnim” okruženjem.

Zbog svega ovoga stručnjaci preporučuju oprez, posebno u doba godine kada divlje životinje, posebno medvjedi, postaju aktivni poslije hebernacije, kao što je bio slučaj u Gusinju, ili kada se treba dobro nahraniti prije ulaska u zimski san, kao što je to ovog puta slučaj u plavskom naselju Brezojevice.