- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
10. 10. 2025.
06:41 >> 06:51
5
Analitičari: Za inflaciju krivi i trgovački, bankarski i farmaceutski karteli
To što je inflacija premašila očekivanja i dvostruko je viša nego u Eurozoni, posljedica je ne samo uvozne zavisnosti već i poteza trgovačkih, bankarskih i farmaceutskih kartela koji bez kontrole zarad profita povećavaju cijene, ocijenio je za Radio Crne Gore analitičar Predrag Zečević. Za finansijskog konsultanta Stevana Gajavića problem je ne samo uvozna inflacija, već i ona koju stvara tržište nekretnina. Zečević je stava i da Vlada što prije mora kreirati odgovarajuće mjere kako bi zaštitila standard građana.
Ono što je poznato potvrdio i posljednji izvještaj Svjetske banke da je inflacija kod nas premašila očekivanja. Međutim, kako konstatuje analitičar Predrag Zečević, možda je ocjena preuranjena jer je turistička sezona u toku, a donosi uobičajeno više cijene i roba i usluga. Činjenica je, kaže, da je inflacija dominantno uvozna, najviše zbog hrane za koju je utrošeno oko milijardu eura, ali je i posljedica unutrašnjih faktora, kategoričan je naš sagovornik.
"Djelovanje trgovačkog, farmaceutskog i bankarskog kartela u Crnoj Gori koji, takođe, zbog svog profita vještački drži visoke cijene, dominantno inflacija u Crnoj Gori je zbog djelovanja znači trgovačkog kartela, prije svega pod tim podrazumijevam strane lance koji imaju svoje predstavništva u Crnoj Gori", kaže Zečević.
Uvozna zavisnost naše ekonomije znači da svako poskupljenje energenata, hrane ili sirovina na međunarodnom tržištu odmah utiče na domaće cijene. Suočavamo se, kako kaže za Javni servis, finansijski konsultant Stevan Gajević i sa rastom troškova rada, te poremećajima u lancu snabdijevanja.
"Imamo kod hrane gdje je povećana potrošnja kod nas, kod lijekova nekih otprilike 14 odsto i imamo u onom sektoru koji je najzanimljiviji da kažem s ekonomskog aspekta, to je cijena rente, nekretnina, zakupnina i raznih drugih usluga koje proističu iz vlasništva", kaže Gajević.
Rješenje je, poručuje Zečević, da Vlada što prije kreira mjere koje će suzbiti rast inflacije. Dobri potezi, napominje, su bile akcije stop inflaciji i limitirane cijene.
"Da li inflacija gura povećanje naplate prihoda od PDV-a apsolutno, ali na duži rok može oslabiti standard stanovništva. zato preporučujem Vladi da što prije počne borbu protiv inflacije", kaže Zečević.
Međutim, iz izvršne vlasti nema konkretnih odgovora na suzbijanje rasta inflacije. Prije nekoliko dana potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj je poručio da da će analizirati pa odlučiti hoće li biti akcije limitirane cijene, te da će tražiti skoro 10 puta više novca u budžetu za 2026. za podsticaj i konkurentnost domaće proizvodnje.
Inače, inflacija u Crnoj Gori prema podacima Mondstata na godišnjem nivou je 4,7 odsto, I dvostruko je više nego u Eurozoni. Ima izuzetaka pa je recimo u državama članicama EU poput Hrvatske, prema izvještaju Državnog zavoda za statistiku u septembru 4,2 odsto, Estoniji preko 5, a Latviji, Austriji i Bugarskoj blizu 4 odsto.
Коментари5
Остави коментар