Nataša Novović

Sude mi bule uz straže

Šta vas nervira ovih dana? Eto, tako obično pitanje dovoljno je da se zametne kavga. Jer, možda je trebalo da piše 'šta vas nervira', 'šta vas, sjekira' ili 'šta vas śekira'. Dodatno pitanje oko kojeg smo spremni da da se zakrvimo je li bilo koja varijanta napisana ćirilicom ili latinicom.

Volite li Danicu Crnogorčević i srpski rod koji se veseli ili vam je pri srcu Jadranka Barjektarović koja je prepjevala da smo jači od Srbije, a ne od sudbine?

Uzgred, prepjevavanje u Jadrankinoj izvedbi, vesela lica, ogrnuta crnogorskom zastavom, pomno je pratila gospođa koja je imala platu od pet hiljada eura dok je prosječna plata bila oko pet stotina. Jedna nula tamo vamo. I nikome ništa.

A tek kad u priču uključimo Tompsona. "Sude mi". Ako neko ima, recimo, 16 godina, i prvi put čuje to djelo, nikako neće shvatiti šta je sporno. Dok mu neko, ako ima ko, ne kaže da junaku pjesme sude dok je 'u dalekoj zemlji okovan' zapravo zbog ratnih zločina. I da je 'branio svoje' zatirući tuđe. Takozvano civilno stanovništvo.

Ko zna - zna, ko ne zna - ne zna, a poneko se i pravi lud. Važno je da zbog svake od tih i mnogih sličnih pjesmica može da se napravi senzacionalna vijest. Ovamo leleču bule, onamo nije Krsto što mu zbore.

Imamo i bezbroj ozbiljnijih tema koje nas potresaju. U svakom trenutku svaki političar ili analitičar može da promiješa po posudi - ono kao kad se biraju parovi u sportu - i da odluči čime ćemo se u narednim danima zabavljati.

Kapela na Lovćenu. Crkva na Rumiji. Ćirilica ili latinica. Spomenici o kojima ima još što šta da se kaže. Koljači i jame i koljači u jamama. Zidani most, koji je nešto u međuvremenu promijenio ime.

Bila bi neistina reći da neke od tih tema nijesu važne. Možda su važne i sve. Međutim, nekako izgleda kao da smo uspjeli da izližemo strašne riječi kao što su fašizam, kleronacionalizam i tome slično. Nije da ne postoje, nije da na njih ne treba ukazivati, ali nekako je mnogo. Ne mora se napraviti serija tekstova ako neka avetinja neđe zapjeva đe su straže đenerala Draže ili štogod drugo o spašavanju srpstva, crnogorstva ili ostale slične multietičnosti. Neka malo stvari ostare. Imamo čitavu poeziju o topuzima po glavi Turaka, pa su nam sad najbolji drugovi. Ponovo: nije da nije važno, samo bi moglo da se sa malo više senzibiliteta i malo manje senzacionalizma govori o sličnim temama.

Možda 'Misli globalno, djeluj lokalno' i nije tako prevaziđena priča. Samo što mi nekako više volimo ove uzvišene teme. Ispod časti je tražiti, recimo, da nam ministar nadležni pojasni što paradajz košta dva eura.

Jesu naši i regionalni i svjetski trendovi veoma važne stvari, ali ni jedna od njih nije naš život. Život nam je - kolika nam je plata, koliko su poskupjela drva, može li se doći do krova nad glavom, jesmo li spremili zimnicu i od čega, jesmo li morali da podignemo kredit kako bismo opremili djecu za školu, pošto je mlijeko, da nijesmo slučajno ove godine viđeli more…

Prema nedavno objavljenim podacima stopa inflacije u Crnoj Gori je skoro dvostruko veća nego u državama EU, a za neke cijene proizvoda i usluga u Crnoj Gori su stope rasta više i do osam puta. Od 30 država obuhvaćenih Eurostatovim istraživanjem samo dvije imaju veće stope inflacije nego Crna Gora.

Pritom nam je, prije nekoliko, premijer Spajić objasnio da se u Crnoj Gori nikad nije bolje živjelo nego sada. Klimavo je to. Zaboravio je druga Tita. Onda kad su se krediti za stanove i kuće otplaćivali za pet-šest godina. Ili su se dobijali besplatno. Onda kad se oko toga gdje će biti bandera nije pregovaralo godinama, nego je struja stizala diljem Crne Gore. Uporediti sa kolektorom. Onda kad se nešto proizvodilo.

Sad, ako padne kiša, proizvodimo struju. Ako ne padne, eto nam još veće razlike između uvoza i izvoza. Monstat kaže da je izvoz robe u periodu januar-jul 2025 imao vrijednost od 327,3 miliona eura, a uvoz 2 492,4 miliona eura. U odnosu na isti period prethodne godine izvoz je bio manji za 0,9, a uvoz veći za 6,5 procenata. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 13,1 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 14,1 procenata.

Šteta što se proizvodnja zabave za široke narodne mase ne računa. Tu bi čudo napravili, ali ni to ne možemo jer ne može da se izveze. Samo je za domaću publiku.