K. J. [ Euronews Serbia ]

Bezbjednosne garancije: Koje evropske zemlje bi mogle da pošalju trupe u Ukrajinu, a koje su već rekle "ne"

Evropa sarađuje sa SAD kako bi obezbijedila bezbjednosne garancije za Ukrajinu u slučaju mogućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom. Dio plana je slanje odvraćajućih snaga sa međunarodnim vojnicima.

Evropske zemlje žure da finalizuju bezbjednosne garancije za Ukrajinu uoči mogućeg sastanka između ukrajinskog predsjednika Zelenskog i ruskog predsjednika Putina, koji bi mogao da se održi u narednim nedjeljama, piše Euronews.

Oko 30 zemalja vodi razgovore od februara u okviru takozvane "Koalicije voljnih", a jedna od ideja na stolu je raspoređivanje "snaga za ohrabrenje" kako bi se odvratila Rusija od daljih napada.

"Naši načelnici generalštabova radili su na tome u okviru koalicije voljnih. Nekoliko država je spremno da učestvuje, od obuke i logistike do prisustva u neborbenim zonama, dakle ne na prvoj liniji fronta, ne na spornim teritorijama, već da imaju prisustvo savezničkih snaga uz Ukrajinu", izjavio je francuski predsjednik Makron u nedjelju.

Donald Tramp je u utorak jasno stavio do znanja da SAD neće imati vojnike na terenu, ali je, prema navodima Bloomberga, oko 10 zemalja spremno da pošalje trupe.

Ko je "za"
Dva kopredsjedavajuća Koalicije voljnih, Francuska i Velika Britanija, podržavaju plan.

"Spremni smo da pošaljemo britanske vojnike u Ukrajinu, djelimično kako bismo pružili sigurnost Ukrajincima", izjavio je prošle nedjelje britanski ministar odbrane Džon Hili za BBC.

Dodao je da bi misija mogla da obuhvati obezbjeđivanje protivvazdušne i pomorske odbrane i obuku ukrajinske vojske.

Šef britanskih oružanih snaga, Toni Radakin, trebalo je da u srijedu tokom posjete Vašingtonu ponovi ovu spremnost svojim američkim kolegama.

Belgija, kao i baltičke države Litvanija i Estonija, takođe su saopštile da su spremne da pošalju trupe.

Dainijus Žikevičius, savjetnik predsjednika Litvanije, izjavio je u intervjuu za portal 15min.lt u nedjelju da bi misija mogla biti slična nekadašnjoj NATO misiji u Avganistanu. Dodao je da se trenutno razgovara o broju vojnika, ali nije naveo konkretne cifre.

Premijer Estonije, Kirsten Mihal, ove nedjelje je potvrdio spremnost da obezbijedi trupe, uz napomenu da je "važno da se nastavi rad na detaljima".

Ko su "neodlučni"
Treća baltička država, Letonija, još nije donijela odluku. Predsjednik Edgars Rinkevičs izjavio je da će odluka o slanju trupa zavisiti od drugih bezbjednosnih garancija koje budu obezbijeđene. Za regionalni portal Delfi rekao je da će zemlja odrediti svoju ulogu u misiji nakon što se postigne mirovni sporazum i finalizuju garancije.

Švedska vlada, prema izvještajima, takođe je neodlučna i traži dodatna pojašnjenja da li će misija biti mirovna, odvraćajuća ili ohrabrujuća.

Ko je "protiv"
Njemački ministar spoljnih poslova, Johan Vadeful, izjavio je u ponedjeljak u jednom podkastu da zemlja nema kapacitete da pošalje trupe u Ukrajinu, ali će obezbijediti važne elemente za bezbjednosne garancije.

Vlada Viktora Orbana više puta je jasno stavila do znanja da mađarske trupe neće biti raspoređene u Ukrajini i da Budimpešta neće obezbjeđivati nikakva vojna sredstva svom susjedu.

"Ne postoje i neće postojati planovi za slanje poljske vojske u Ukrajinu", jasno je poručio poljski potpredsjednik vlade u objavi na mreži X još u maju.

"Poljska je zajednički odgovorna za odbranu istočnog krila NATO-a i za pružanje logističke podrške svom napadnutom susjedu", dodao je Vladislav Kosinjak-Kamiš.

Slično tome, italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je još u martu da "slanje italijanskih trupa u Ukrajinu nije planirano".

Holandija i Španija su u međuvremenu saopštile da su spremne da učestvuju u obezbjeđivanju bezbjednosnih garancija za jačanje ukrajinske vojske, ali da to ne uključuje slanje trupa.