B.Bu. [ Euronews ]

Gdje je najskuplja kafa za ponijeti u Evropi - U ovoj zemlji kapućino u prosjeku košta oko 6 eura, Italija među najjeftinijim

Za mnoge od nas šolja, ili čak nekoliko njih, predstavlja neizostavan ritual koji nas pokreće kroz radni dan. Prema podacima portala Statista, tokom 2023. i 2024. godine širom svijeta je potrošeno oko 10,62 milijarde kilograma kafe, što je blagi rast u odnosu na 10,38 milijardi iz prethodne godine.

Dok će nekima biti dovoljna i jeftina instant kafa iz kancelarijske kuhinje, drugi su razvili ukus za takozvanu "fensi kafu" - često pripremljenu od strane hipstera u radnoj kecelji, piše Euronews Business.

Ali koliko nas zapravo košta ta slatka doza energije, da li je preplaćujemo i koliko se cijene razlikuju širom Evrope?

Ko u Evropi pije najviše kafe?
Prema istraživanju Pressat-a sprovedenom od januara do marta 2025. godine, radnici u Velikoj Britaniji piju najviše kafe za ponijeti - u prosjeku 1,96 šolja dnevno. Slijede Belgija (1,79), Poljska (1,77), Francuska (1,76) i Rumunija (1,68).

Na drugom kraju ljestvice, najštedljiviji su radnici u Luksemburgu sa prosjekom od 0,82 šolje dnevno. Uz njih su i Mađarska (0,83), Češka (0,84) i Švedska (0,9).

Zanimljivo je da je Francuska, iako četvrta po potrošnji, zemlja sa najskupljom kafom za ponijeti gdje prosječna cijena šolje iznosi 3,42 eura.

Stereotipi kažu da Francuzi vole kratku i jaku kafu, ali istraživanje pokazuje da samo 8,94 odsto njih kupuje espreso, dok su najpopularniji napici caffe latte (17,02 odsto) i macchiato (16,17 odsto).

Druga najskuplja kafa za ponijeti je u Litvaniji, sa prosječnom cijenom od 3,39 eura, a najpopularniji napici su kapućino i kortado (14,87 odsto svaki).

Najjeftinija kafa može se pronaći, pomalo iznenađujuće, u Danskoj, a prosječna cijena je 1,89 eura. Danci piju u prosjeku 1,32 šolje dnevno i najčešće biraju americano.

Takođe, Danska je jedina zemlja u kojoj prosječna cijena šolje ne prelazi dva eura, dok slijede Slovačka (2,08 eura) i Kipar (2,09 eura).

Gde je kapućino najskuplji u Evropi?
Prema podacima sajta Numbeo.com, najskuplji kapućino u glavnim gradovima Evrope pije se u Kopenhagenu gdje prosječna cijena iznosi čak 5,81 euro po šolji, što je znatno više od prosječne cijene bilo koje vrste kafe u Danskoj.

Još samo dvije zemlje imaju prosječnu cijenu kapućina iznad pet eura: Island (5,33 eura) i Švajcarska (5,27 eura). Više od četiri eura za kapućino plaća se i u većini skandinavskih zemalja, Velikoj Britaniji, Belgiji, Holandiji, Francuskoj i Austriji.

Na drugom kraju skale, najjeftiniji kapućino u Evropi može se popiti na teritoriji Kosova (1,27 eura) i u Ukrajini (1,36 eura). U Italiji, koja se smatra domovinom kapućina, prosječna cijena je svega 1,53 eura.

U Varšavi, cijena šolje kapućina iznosi u prosjeku 3,64 eura, što Poljsku svrstava u sredinu evropske ljestvice, iako građani sve češće izražavaju nezadovoljstvo zbog visokih cijena. Izuzetak je Njemačka, dok sve druge susjedne zemlje imaju niže cijene.

"Kapućino u Varšavi košta 18 zlota, odnosno oko 4,24 eura, dok u Bariju u Italiji svega 1,50 eura. Jasno je da su cijene u Varšavi, koje su se proširile širom zemlje, znatno više nego drugdje, a to ne mora biti tako“, rekao je za Euronews Januš Pjehoćinski, ekonomista i bivši ministar privrede Poljske.

"Poljska je peti najveći prerađivač i izvoznik kafe u Evropi. Naše kompanije uvoze više od 200.000 tona sirovih zrna, prže ih i distribuiraju, i kroz tradicionalne i digitalne kanale. Imamo efikasan lanac snabdijevanja, ali su cijene visoke, vjerovatno zbog skupog zakupa i poreza, što značajno povećava troškove kafića i restorana“, dodaje Pjehoćinski.

Da li preplaćujemo kafu?
Za jednu šolju espresa potrebno je između 7 i 9 grama kafe, što prema aktuelnim cijenama arabike na svjetskom tržištu košta tek oko 0,00009 eura po šolji. Iako na prvi pogled izgleda kao ogroman skok u cijeni, ovakva računica je pojednostavljena.

Cijena kafe u kafićima uključuje brojne druge troškove - od plata zaposlenih, ambalaže i energije, do dodataka poput mlijeka, sirupa ili čokolade.

Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, prosječna cijena električne energije za srednje velike poslovne korisnike u EU iznosi 155,80 eura po megavat-satu.

Najskuplja struja plaća se u Irskoj (254,30 eura), dok još tri zemlje prelaze granicu od 200 eura: Hrvatska (216,90 eura), Mađarska (205,50 eura) i Luksemburg (204,10 eura).

I među četiri najveće ekonomije EU postoje značajne razlike: u Francuskoj megavat-sat košta 163,90 eura, u Italiji 151,50 eura, u Nemačkoj 197,60 eura, dok je u Španiji najpovoljnije — 121,70 eura. Najnižu cijenu struje bilježi Norveška, sa 79,10 eura po MWh.

Da li cijene kafe prate plate?
Kada uporedimo cijene kafe za ponijeti s neto zaradama, jasno se vidi gdje građani dobijaju najbolji odnos cijene i vrijednosti.

U Francuskoj, gdje je šolja kafe među najskupljima, prosječna godišnja neto zarada iznosi 32.354 eura. To znači da kafa čini svega 0,0106 odsto godišnjeg prihoda.

Još bolji odnos ima Danska gdje sa prosječnom zaradom od 43.913 eura, šolja kafe odnosi tek 0,004 odsto godišnje plate.

Nasuprot tome, u Litvaniji kafa košta 3,39 eura, dok je godišnja plata 15.909 eura. Tamo kafa predstavlja čak 0,021 odsto prihoda - najnepovoljniji odnos u Evropi.

U zemljama s višim primanjima kafa je znatno pristupačnija. Na primjer, radnici u Luksemburgu, s prosječnom godišnjom zaradom od 50.410 eura, plaćaju oko tri eura za šolju, što je samo 0,005 odsto njihovih prihoda.

Koliko kafa mjesečno možemo da priuštimo?
Prema podacima sa sajta Numbeo.com o prosječnim platama nakon oporezivanja u evropskim gradovima, jasno se vidi koliko kapućina građani mogu da kupe mjesečno.

Najbolje su prošli Italijani – prosječna plata u Rimu dovoljna je za čak 1.399 kapućina. Slijede Bern u Švajcarskoj sa 1.378 i Luksemburg sa 1.347 šolja mjesečno.

Ovaj indeks jasno dijeli kontinent: u zapadnoj Evropi, uz izuzetak Portugala, prosječna plata omogućava kupovinu najmanje 750 kapućina mjesečno.

U istočnoj Evropi, kafa za ponijeti znatno je manje dostupna.