RSE [ A.M. ]

Samit G7 u Kanadi pod sjenkom sukoba na Bliskom istoku i američkih carina

Lideri nekih od najvećih svjetskih ekonomskih sila stižu 15. juna u Kanadu na samit Grupe sedam (G7) najbogatijih liberalnih demokratija, u atmosferi pogoršane bezbjednosne situacije na Bliskom istoku i neriješenog trgovinskog sukoba američkog predsjednika Donalda Trampa, kako sa saveznicima, tako i sa rivalima.

Izraelski napadi na Iran i odgovor Teherana, koji su, kako izgleda, iznenadili mnoge svjetske lidere, predstavljaju najnoviji pokazatelj sve nesigurnijeg svijeta, dok predsjednik SAD Donald Tramp nastoji da povuče svoju zemlju iz uloge svjetskog „policajca“, piše agencija AP.

U izjavama datim tokom leta za Kanadu, britanski premijer Kir Starmer rekao je da je razgovarao sa Trampom, izraelskim premijerom i drugim liderima o naporima ka deeskalaciji situacije na Bliskom istoku.

Velika Britanija šalje svoje borbene avione i drugo vojno pojačanje na Bliski istok.

„Već dugo izražavamo zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa. Priznajemo pravo Izraela na samoodbranu, ali veoma jasno ističemo da je neophodna deeskalacija. Postoji ogroman rizik od šire eskalacije, kako u regionu, tako i globalno“, rekao je Starmer i dodao da očekuje nastavak „intenzivnih razgovora“ tokom samita.

Domaćin samita koji okuplja lidere Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, kanadski premijer Mark Karni, odlučio je da odustane od uobičajene prakse objavljivanja zajedničkog saopštenja nakon samita.

S obzirom na to da svjetski lideri žele da razgovaraju sa Trampom u pokušaju da ga odgovore od uvođenja novih carina, postoji rizik da će se samit pretvoriti u niz bilateralnih susreta, bez snažne poruke jedinstva.

Samit je dodatno opterećen Trampovim zapaljivim izjavama – uključujući prijetnje da će Kanadu proglasiti 51. američkom saveznom državom i da će anektirati Grenland, autonomnu teritoriju Danske. Francuski predsjednik Emanuel Makron planira simbolično zaustavljanje u Grenlandu na putu ka Kanadi, gdje će se sastati sa liderom te arktičke teritorije i danskom premijerkom Mete Frederiksen, na danskom nosaču helikoptera.

Makron je jedan od rijetkih svjetskih lidera koji je poznavao Trampa još tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, i prvi evropski lider koji je posjetio Bijelu kuću nakon što je Tramp započeo drugi mandat. Taj susret je, kako se navodi, prošao dobro.

Ipak, uprkos dobrim ličnim odnosima, Makronov pokušaj da utiče na Trampa nije donio značajnije rezultate, a Francuska se suočava s planiranim američkim carinama za zemlje Evropske unije.

Makron nije uspio da dobije ni bezbjednosne garancije SAD za Ukrajinu, uprkos zajedničkom naporu sa britanskim premijerom Starmerom. Obojica pokušavaju da formiraju međunarodnu koaliciju koja bi rasporedila snage u Ukrajinu nakon eventualnog primirja sa Rusijom, nadajući se da će uvjeriti Trampovu administraciju da pruži podršku.

Očekuje se da će Tramp doputovati u Kananaskis, u kanadskoj provinciji Alberti, gdje se samit održava, kasno u nedjelju. Mogući su bilateralni sastanci lidera 15. juna, ali zvanični program samita počinje u ponedjeljak.

Lideri koji nisu članice G7, ali su pozvani na samit, uključuju predsjednike ili premijere Indije, Ukrajine, Brazila, Južne Afrike, Južne Koreje, Australije, Meksika i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Jedna od glavnih tema očekuje se da bude izbjegavanje novih američkih carina. Na dnevnom redu biće i rat u Ukrajini. Predsjednik Volodimir Zelenski biće prisutan i očekuje se sastanak sa predsjednikom Trampom.