B.Bu. [ n1.rs ]

POJAČANA SEIZMIČKA AKTIVNOST

Etna - evropski supervulkan se budi

Italijanski vulkan Etna na Siciliji početkom ove nedjelje eruptirao je sa izuzetnom snagom, izbacujući ogroman oblak pepela i dima koji se uzdigao više od šest kilometara u visinu. Erupcija je izazvala paniku među turistima koji su se zatekli na planini, a ni stanovnicima, naviklim na erupcije Etne, nije bilo svejedno. Prema izvještajima, erupcija je bila najmoćnija u posljednje četiri godine, sa snažnim eksplozijama i piroklastičnim tokovima koji su se spuštali niz padine vulkana.

I dok Etna redovno pokazuje svoju aktivnost, jedan drugi italijanski vulkan privlači veću pažnju i zabrinutost naučnika — supervulkan Kampi Flegrei, u blizini Napulja. Ova ogromna kaldera, poznata i kao „Plamena polja”, pokazuje znake buđenja koji bi mogli imati ozbiljne posljedice po planetu.

Naučnici su u ovom području zabilježili više od 3.000 potresa u posljednjih šest mjeseci, što ukazuje na povećanu seizmičku aktivnost. Ovakvi potresi često prethode vulkanskim erupcijama, jer pritisak unutar vulkana raste, gurajući magmu ka površini, piše uniladtech.com.

Kampi Flegrei je dio Kampanskog vulkanskog luka, koji uključuje i poznati vulkan Vezuv, odgovoran za uništenje Pompeje 79. godine nove ere.

Katastrofalne posljedice potencijalne vulkanske erupcije
Više od četiri miliona ljudi živi u sjenci Kampi Flegreija, uključujući grad Napulj i obližnje gradove poput Pocuolija. To nisu udaljena planinska sela; to su gusto naseljeni urbani centri koji se nalaze na vrhu drevne kaldere.

Potencijalna erupcija Kampi Flegreija mogla bi imati katastrofalne posljedice. Tokovi lave, oblaci pepela i vreli piroklastični talasi mogli bi da unište infrastrukturu, zakopaju naselja i ostave osnovnu infrastrukturu, poput vode i struje u ruševinama.

Nije stvar samo u rastopljenoj stijeni. Vulkanski pepeo može da prizemlji avione, uništi usjeve, začepi motore i izazove respiratorne probleme. U najgorem slučaju, može u narednim godinama da promijeni globalne vremenske obrasce.

Italijanske vlasti nisu olako shvatile prijetnju. Zvanični nivo uzbune za vulkan za Kampi Flegrei je 2012. godine podignut sa zelenog (normalnog) na žuti (oprez). Protokoli za hitnu evakuaciju su izrađeni i revidirani, ali koordinacija masovnog kretanja miliona ljudi pod iznenadnom prijetnjom ostaje logistički izazov epskih razmjera.

Nauka stoji iza zabrinutosti
Tim koji predvodi dr Đanmarko Buono, istraživač na Univerzitetu Federiko Drugi u Napulju, nedavno je sproveo studiju u kojoj je analizirao emisije gasova iz Solfatare, jednog od mnogih vulkanskih otvora unutar Flegrejskih polja. Nalazi su zapanjujući: gotovo 80 odsto ugljen-dioksida u tom području direktno je povezano sa aktivnošću magme. Preostalih 20 procenata dolazi od interakcija između vrućih fluida i podzemnih stijena, što je manje zloslutni fenomen.

Ova studija dodaje težinu teoriji da se magma polako približava površini, stvarajući sve veći pritisak ispod Zemljine kore. U kombinaciji sa bubrenjem tla i stalnim zemljotresima, ova kombinacija signala je razlog za stvarnu zabrinutost.

Jedan od zanimljivijih alata u arsenalu naučnika je koncept pozajmljen iz inženjerstva: modeliranje mehaničkih kvarova. Tradicionalno korišćena za procjenu naprezanja i stabilnosti vještačkih struktura, ova tehnika je prilagođena za procjenu kako se slojevi stijena ponašaju pod ekstremnim podzemnim silama. Prema nedavnim analizama, kora ispod Kampi Flegreija prelazi sa savijanja na pucanje – prelaz koji često prethodi vulkanskim erupcijama. Pukotine u stijeni mogu djelovati kao izlazi za bjekstvo, omogućavajući magmi da lakše izbije naviše.

Šta nas uči istorija
Da bismo razumjeli potencijalne razmjere erupcije Kampi Flegreija, moramo se osvrnuti daleko unazad. Prije oko 40.000 godina, supervulkan je oslobodio jednu od najnasilnijih erupcija u istoriji Zemlje. Vjeruje se da je taj događaj izazvao masovne klimatske poremećaje, možda čak i ubrzavši pad populacije neandertalaca u Evropi.

Posljednja erupcija Kampi Flegreija, relativno mala, dogodila se 1538. godine. Za samo nekoliko dana, stvorila je novo brdo - Monte Nuovo. Od tada, vulkan je površno ostao miran, ali su geolozi primijetili sve veće nemire od sredine 20. vijeka.

Primijećen je jedan tekući fenomen poznat kao bradiseizam - sporo izdizanje i spuštanje tla uzrokovano podzemnim pomjeranjem magme i gasa. U Pocuoliju, tlo se podiglo za oko metar i po otkako je ova posljednja faza počela 2005. godine, što je siguran znak da se u podzemlju stvari mijenjaju. Ovo blago podizanje može da djeluje bezopasno, ali je sve samo ne to.

To je kao gledanje balona kako se polako naduvava – i znate da neće tako ostati zauvek.

Globalni domino efekat
Iako se nalazi u Italiji, erupcija Kampi Flegreija bi mogla da ostavi posljedice širom svijeta. Vulkanski pepeo koji se ispušta u gornje slojeve atmosfere može da pređe velike udaljenosti, potencijalno pokrivajući djelove Evrope gustom, zagušljivom izmaglicom. Pored lokalnog razaranja, takva erupcija bi mogla da poremeti međunarodni vazdušni saobraćaj, uništi poljoprivrednu proizvodnju u regionima i izazove dugoročne atmosferske promjene.

Dovoljno snažna eksplozija mogla bi da oslobodi dovoljno sumpora i pepela da smanji globalne temperature, slično onome što se dogodilo nakon erupcije vulkana Tambore u Indoneziji 1815. godine – katastrofe koja je dovela do „Godine bez ljeta“ 1816. godine.

Sličan hladni događaj danas bi mogao da optereti već krhke lance snabdijevanja hranom i izazove ekonomsku nestabilnost. Udarni talasi bi se osjetili daleko izvan Napulja.

Za sada, međutim, ne postoji jasan vremenski okvir za ono što bi moglo – ali ne mora – da se dogodi sljedeće. Vulkani su poznati po tome što su nepredvidivi. Iako se upozoravajući znaci akumuliraju, tačno određivanje trenutka erupcije često ostaje nedostižno.

Ipak, naučnici nastavljaju da pomno prate svaku tutnjavu, mehur i oblak gasa. Alati za daljinsko očitavanje, satelitski podaci, senzori za deformaciju tla i gasni spektrometri igraju ulogu u složenoj zagonetki predviđanja vulkanskog ponašanja.

Ono što Kampi Flegrei čini posebno enigmatičnim je njegova dvostruka priroda: dok pokazuje sve klasične upozoravajuće znake vulkanskih nemira, on je, takođe, pokazivao slične aktivnosti u prošlosti, ali bez erupcija. Trenutni nivo seizmičnosti, međutim, zajedno sa malom dubinom magme i povećanom proizvodnjom gasa, sugeriše da bi ovaj put moglo da bude drugačije, zaključuje Free Jupiter.