Biljana Rovčanin, TVCG

CEZAP za ukidanje bankarskih naknada, u CBCG traže detaljnije analize

Nedavna inicijativa u Hrvatskoj za ukidanje bankarskih naknada za osnovne račune, otvorila je pitanje da li bi slična mjera mogla biti primijenjena i u Crnoj Gori. Građani i Centar za zaštitu potrošača smatraju da bi te usluge i kod nas trebalo da budu besplatne. Iz Centralne banke, s druge strane tvrde da bi prije odluke o ukidanju tih nakanda trebalo podići finansijsku pismenost, jer, desetine građana plaćaju bankarske usluge koje su im po zakonu besplatne.

Besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, izdavanje i korišćenje debitne kartice, kao i usluga mobilnog i internet bankarstva. Bez naknade bi bile domaće i inostrane uplate, podizanje gotovine na bankomatu ili šalteru kao i pet tranksakcija na bankomatu druge banke. To je besplatan račun za redovna primanja koja bi uskoro mogli dobiti Hrvati.

Da bi takvu praksu trebalo primijeniti i kod nas, smatraju Podgoričani.

Sličnog mišljenja su i u Centru za zaštitu potrošača. Iako se visina osnovnih naknada razlikuje od banke do banke, vjeruju da bi uvođenje besplatnog računa po uzoru na Hrvatsku znatno rasteretilo budžete građana. Podsjećaju da je to bio slučaj i sa odlukom da se bankama zabrani naplata troškova obrade i prijevremene otplate kredita.

"Riječ je o sličnim naknadama, kroz koje banke zapravo ostvaruju dobit. Dakle, oni bi imali pravo da naplate, da zaista iza tih naknada imaju neki trošak, pa da upravljaju tim troškom. Ali, obično iza tih naknada krije se dobit", ističe Miloš Vukčević, advokat Centra za zaštitu potrošača.

S druge strane, iz Centralne banke tvrde da bi donošenju takve odluke trebalo da prethodi detaljna analiza kako se ne bi narušila stabilnost i konkurentnost tržišta.

"Prije razmatranja potpunog oslobađanja od bankarskih naknada, za osnovni račun za sve građane Crne Gore, ključni prioritet svih učesnika na finansijskom tržištu treba da bude povećanje finansijske informisanosti, posebno među osjetljivim grupama", kaže Andrija Jovović, direktor sektora za platni promet CBCG.

A, to su oni s najnižim primanjima, korisnici socijalnog i lične invalidnine, ali i nezaposleni koji ne koriste pravo na besplatan osnovni račun kod pet banaka. I dok iz Centra za zaštitu potrošača smatraju da to ne može biti opravdanje, iz Centralne banke ukazuju da se ne mogu zanemariti alarmantni podaci.

"Od preko 50.000 lica koja pripadaju osjetljivim kategorijama, u Crnoj Gori je otvoreno tek oko 1.560 osnovnih računa", ističe Jovović.

Vukčević dodaje da treba razmišljati o većini građana Crne Gore, o potrošačima.

"Prvenstveno, to je svaki građanin Crne Gore. Dakle, zaštititi njihov interes prvenstveno. Naravno, neće banke ostati bez dobiti", kaže Vukčević.

Sve banke u Crnoj Gori prošle godine bile su u plusu, s ukupnim prihodom 165 miliona eura, što je za 13 odsto više nego 2023. Najviše su profitirale od kamata, ali i provizija i nakanada. Samo po osnovu naknada za platni promet, bankomatsko i kartičarsko poslovanje inkasirale su više od 67 miliona.