Tufik Softić

Heleni sa Tumbarica hoće u vlast

Potomci Helena sa tvrđave grada Tumbarice kod Berana obratili su se telepatski i zatražili da budu zastupljeni u lokalnom parlamentu u ovom sjevernom gradu, pa i da budu dio vlasti. I neki resor da dobiju. Nije bitno koji, samo da se zove resor, pa makar i da se formira novi resor za saradnju sa svima koji su bilo kada, i u bilo kojem periodu, živjeli na prostorima Polimlja.

Kažu, kada je mogao onaj u Gornjem Zaostru da uđe u vlast, i nama pripada isto pravo. Osim toga, nas punoljetnih potomaka Helena sa Tumbarica ima više nego što je tamo bilo glasova.

Nema šta. Situacija je jasna i kristalno naučno objašnjena, za razliku od Gornjeg Zaostra gdje načno nije dokazivo i niko ne zna kako je izvjesna partija sa jednog glasa u prvom krugu, došla do četrdeset na ponovljenom glasanju. Arheološka nauka je, naime, dokazala da su Heleni stalno živjeli na Tumbaricama i to ne može niko da ospori. Hoćemo u parlament i hoćemo resor, čuju se njihovi glasovi izdaleka, sa grčkih otoka gdje su kasnije izbjegli.

Recimo da nije šala. Predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu Tumbarice nedvosmisleno su utvrdili da se na toj grad tvrđavi živjelo od dvije i po ili tri hiljade godina prije nove ere, pa sve do sedmog vijeka naše ere.

Preciznim naučnim i arheološkim metodama otkrivena su četiri sloja života koji su se smjenjivali na tom mjestu.

Prvom sloju i periodu začetka života na ovom lokalitetu, pripada materijal koji se opredjeljuje u bronzano i gvozdeno doba. Drugom kulturnom sloju pripada materijal koji pripada takozvanom ilirsko-helenističkom periodu. Treći kulturni sloj pripada periodu rimske izgradnje utvrđenja u unutrašnjosti i na granicama provincije Prevalis. Četvrtom horizontu pripadaju građevinski radovi na obnovi utvrđenja koja pripada četvrtom vijeku naše ere. Značajan broj pronađenih fibula svjedoči o kulturnom bogatstvu i razmjeni među starosjedjelačkim narodima.

I u tim vremenskim relacijama šta onda znači naš prosječni životni vijek, jedan treptaj koji nam je dat da gazimo zemljom, da bi smo imali pravo da kažemo kako je naša i samo naša? A ne svih koji su tuda protutnjali u kosmičkom trajanju. Onih iz ranog bronzanog doba, preko gvozdenog doba, Ilira, Helena, Rimljana, pa sve do novijih i današnjih vremena koja će se isto tako jednom zvati – “bilo”.

Takvih gradova tvrđava u Polimlju, od Plava do Bijelog Polja, kao što su Tumbarice u Donjoj Ržanici, do sada je otkriveno više - Gradac u Budimlji, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice, Gradina Bihor, Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, još uvijek arheološki nedirnuti Gradac iznad Godočelja kod Petnjice, Gradac u Crnči kod Bijelog Polja, Jerinin grad u Plavu, Gradina iznad sela Šabotići, i još dva u bjelopoljskoj opštini, Gradina u Koritima i Gradina iznad sela Muslića.

I sasvim sigurno kulturna slojevitost, posvjedočiće arheolozi, potvrdiće prisustvo Helena na svim tim mjestima. I svi će oni, tragom sunarodnika iz Tumbarica u Beranama, zatražiti pravo da participiraju u vlasti u gradovima na čijoj teritoriji se nalaze. E, kad Heleni uđu u parlament u Bijelom Polju, onda će možda lokalna vlast tamo da se zaljulja poslije tri i po decenije. Biće zanimljivo i kada oni sa Torina i radmanske zidane pećine zatraže odborničko mjesto u Petnjici, a oni iz Jerininog grada - u Plavu.

I moraće im se izaći u susret. Neće biti tu – hoću, neću. Konačno, zar nije stara Grčka, kolijevka čitave zapadne civilizacije, a mi smo u procesu evropskih pridruživanja. Upravo bi u tom procesu Heleni mogli da odigraju vrlo korisnu ulogu, a da primjer iz Berana bude za druge gradove u Polimlju pravac i vodilja kako da postupe u slučaju sličnih zahtjeva.

Ko zna, možda poslije toga i ovi ostali, Iliri i Rimljani krenu tim putem. To bi već bilo pravo bogatstvo kultura, odnosno multikulturalnosti i suživota.

Ako im se, međutim, ne udovolji, Heleni sa Tumbarica kod Berana, zaprijetili su da će proglasiti samostalnost svoje grad države, odnosno svog polisa. Počeće, za početak, da naplaćuju ulaznice turistima i to će im u ovom modernom dobu biti osnovni, možda i dovoljan izvor prihoda. Uostalom, sva imanja u Donjoj Ržanici pripadala su toj državi polisu.

Vjerovatno će imati i svoj parlament u koji neće biti načina da se uđe putem političke korupcije. Osim, ako se ne budu malo više sa nama družili i ne podlegnu našim političkim običajima.