B.Bu. [ Glossy ]

IZ UGLA PSIHOLOGA

Anksioznost najveći neprijatelj dobrog odmora

Anksioznost tokom odmora danas je česta pojava, a njeni simptomi su bezrazložni strah, gubitak kontrole i nesanica.

Tropski dani su stigli, mnogi su već na odmoru, nakon što su dugo u gradskoj vrevi čekali izležavanje na prostrane plaže i sunce. Zamišljali smo svi često trenutke na ljetovanju sa dragim ljudima, daleko od gužve i problema svakodnevice.

Uživanje u ljetnjim danima i odmoru turističke agencije najavljuju kao vrijeme opuštanja, ali za mnoge ljude ljetnji period može biti propraćen povećanom anksioznošću. Toplota, manjak tečnosti, promjene rutinskih navika, putovanja i veliki događaji mogu izazvati stres i nelagodnost, često dodatno opterećujući one koji već pate od anksioznih poremećaja. Kako anksioznost može da se manifestuje tokom ljeta i kako se nositi s njom? Možemo li, iako smo povremeno uznemireni, da uživamo maksimalno u odmoru i ljetovanju?

„Anksioznost tokom ljetovanja može veoma da ometa osobu na odmoru koji je planiran. Da bismo pristupili strategijama rješavanja ovog problema, moramo znati koji su najčešći simptomi i razlozi ovakvog osjećanja. Pravilna informisanost može pomoći u uočavanju i prevazilaženju simptoma anksioznosti i strepnje”, ističe psiholog Milica Trebješanin.

Kako objašnjava, na odmoru anksiozne ličnosti doživljavaju bezrazložni strah, pritisak, tenziju i paniku. Prisutni su i tjelesni simptomi kao što su ubrzan puls, plitko disanje, premor i mišićna napetost. Takođe, nije isključena nesanica tokom koje, na primjer, cijele noći zure u pučinu ne bi li ih prevarila da zaspe, ali nisu rijetke ni nesvjestice, kao i gubitak apetita. Važno je prepoznati ove simptome i razdvojiti ih od organskih oboljenja, kako ne biste, ako ste uznemireni, još imali i strah da ste fizički bolesni, dodaje ona.

Tokom trajanja anksioznosti ljudi se najčešće žale na gubitak kontrole, pretjeran strah, kao i na to da ih takva osjećanja iznenada u potpunosti obuzimaju. Zašto se ovo uznemirenje u vama javlja, pogotovo na godišnjem odmoru čiji je cilj da se opustimo i uživamo?

„Razlozi mogu biti nedovršen posao, prevelika i nerealna očekivanja od samog odmora, finansijska situacija, upoznavanje novih ljudi i kultura, boravak na nepoznatom mjestu, ali i konflikti sa prijateljima i voljenom osobom, razočarenja. Da bismo pokušali da spriječimo anksioznost, potrebno je da napravimo svega par koraka prije samog putovanja. Detaljan plan putovanja i aktivnosti su sjajna strategija koja pomaže da prevaziđemo osjećaj neizvjesnosti tokom boravka van kuće, ali je poželjno i da se prije odmora završe sve obaveze, kako ne bismo bili zatrpani mislima o poslu i ostalim dužnostima. Treba prihvatiti da ne može sve biti onako kako smo mi zamislili i da su izazovi sastavni dio života”, poručuje psiholog.

Ukoliko se ipak desi anksizoni napad, naglašava, vježbe disanja i pravilna tehnika mogu da budu od velike pomoći, kao i meditacije, šetanje u prirodi, slušanje muzike, vježbe na otvorenom. Podrška prijatelja i porodice su izuzetno značajni, samo otvorenim razgovorom može da se stigne do ispravnog rješenja, kako kaže psiholog.

„Svjedoci smo raznih tjelesnih priprema prije ljetnjeg perioda, kao što su treninzi, pravilna ishrana, masaže, tretmani tijela. Smatram da se manji značaj pridaje mentalnom zdravlju i trenutnom psihičkom stanju, koje je veoma bitan faktor u svakoj životnoj situaciji, pa tako i na odmoru. Ukoliko osoba često doživljava simptome uznemirenosti, potrebno je da zatraži stručnu pomoć. Anksioznost i panični napadi učestali su u današnje vrijeme intenzivnog životnog tempa, a s tim u vezi potrebno je raditi na svom psihofizičkom zdravlju”, poručuje sagovornica.

Njen cilj, kao i njenih kolega, uvijek će biti da ohrabre ljude da govore o svojim osjećanjima, kao i da traže pomoć psihologa i psihijatra, koja ne treba da bude tabu tema.

„Otkrivanje problema stručnim licima može samo da doprinese boljitku psihofizičkog zdravlja i blagostanja. Sasvim je u redu osjećati pritisak i psihičko uznemirenje, ali nije u redu ne sanirati takav osjećaj”, poručuje čitaocima „Magazina”.