Klix.ba [ RTS ]

VIŠESTRUKO KORISNE

Gljive mijenjaju svijet

Mogu zamijeniti meso, odlične su za ambalažu na biljnoj bazi, čiste zemljište zagađeno teškim metalima i fenolom, lijepo izgledaju kada se od njih napravi veganska koža za modnu industriju, pomažu u borbi protiv raka. Gljive su nevjerovatno raznolika grupa organizama koje igraju ključnu ulogu u ekosistemima širom svijeta.

One su ne samo izvor hrane za ljude i mnoge vrste životinja, već pomažu i u razgradnji organskog materijala, čime se oslobađaju hranljive materije neophodne za rast biljaka. Gljive su jedne od najvažnijih razlagača u prirodi - one razgrađuju mrtve biljke i životinje, pretvarajući ih u hranljive materije koje mogu koristiti druge organizmi. Bez gljiva, naš svijet bi bio preplavljen mrtvim materijalom.

Mnoge gljive žive u simbiozi sa biljkama. One im pomažu da apsorbuju hranljive materije iz tla, dok biljke gljivama obezbjeđuju šećere koje proizvode fotosintezom. Ova simbioza je ključna za zdravlje mnogih ekosistema.

Najvažniji sastojak gljiva su proteini 1-4 odsto u svježim, tj. 10-45 odsto u suvim gljivama. Za razliku od biljaka, gljive sadrže sve esencijalne aminokiseline neophodne za život ljudi. Bogate su ugljenim hidratima oko 3 odsto u svježim, odnosno 32 odsto u suvim plodovima. Njihovu vrijednost čine i vitamini, prije svega vitamini iz B grupe, beta karoten i vitamin C. Bogate su i mineralima: kalijumom, fosforom, natrijumom, sadrže i gvožđe i kalcijum. Do 95 procenata mase gljiva čini voda.

Gljive u medicini
Gljive se koriste u medicini i farmaciji na različite načine. Penicilin, prvi antibiotik, bio je proizveden iz gljiva. Mnoge druge vrste gljiva se koriste za proizvodnju ljekova, uključujući statine za snižavanje holesterola i ciklosporin za sprečavanje odbacivanja transplantiranih organa.

Ljekovite gljive su one gljive koje proizvode medicinsko značajne metabolite ili se uz pomoć biotehnologije mogu indukovati da proizvode takve metabolite. Opseg medicinski aktivnih jedinjenja iz gljiva obuhvata antibiotike, ljekove za rak, inhibitore holesterola, psihotropne ljekove, imunosupresive, kao i fungicide.

Mada su inicijalna istraživanja bila usredsređena na jednostavne plesni poput onih koje uzrokuju kvarenje hrane, kasniji radovi su identifikovali korisna jedinjenja duž širokog opsega vrsta gljiva.

Ljekovite pečurke imaju antibakterijsko i antivirusno dejstvo, štite ljudski organizam od jonizujućeg zračenja i imaju niz drugih pozitivnih učinaka, na rad organa: čiste jetru, bubrege, krvne sudove, pomažu u liječenju šećerne bolesti, reume i arterioskleroze. Kod nas je rasprostranjen veliki broj gljiva koje se mogu gajiti, a da pritom ne izgube svoju ljekovitu moć.

Medicinske gljive i prirodni biološki aktivni preparati od gljiva mogu pomoći u prevenciji i liječenju različitih vrsta karcinoma, HIV-a, virusnih infekcija (od prehlade do herpesa i hepatitisa), koronarnih i bolesti krvnih sudova, ateroskleroze i povišenih lipida, dijabetesa, oboljenja jetre, žučnog sistema i pankreasa, oboljenja želuca i dvanaestopalačnog creva, bronhitisa, alergija, reumatoloških oboljenja, artritisa, oboljenja kože, psihoneuroloških i autoimunskih oboljenja.

Gljive, pored snažnog antivirusnog, posjeduju i snažno antibakterijsko dejstvo, tako da se mogu koristiti i kao prirodni antibiotici.

Gljive Dalekog Istoka

Tradicinalna medicina Kine, Japana i Koreje koristi gljive više od 5.000 godina za održavanje i poboljšanje vitalnosti i zdravlja, kao i za liječenje mnogih oboljenja.

Posljednjih 50 godina iskustva i znanja tradicionalne medicine o snažnim ljekovitim svojstvima ljekovitih gljiva potvrđena su strogim naučnim metodama, velikim brojem naučnih radova i kliničkih studija. Njihova primjena je sve šira i u akademskoj, zapadnoj medicini.

Za razliku od ljekova, koji liječe posljedice, a ne uzroke bolesti, medicinske gljive djeluju na održavanje biološke homeostaze, na ponovno uspostavljanje balansa i prirodne odbrane organizma. Sem toga, ljekovi imaju niz neželjnih dejstava. Glavni mehanizam djelovanja supstanci iz gljiva u prevenciji i liječenju tumora je imunostimulativni, odnosno aktiviranje niza imunoloških reakcija u organizma domaćina. Beta glukani koče stvaranje materija koje slabe imunitet, a povećavaju stvaranje materija koje ga jačaju. Povećavaju stvaranje antitijela, jačaju proizvodnju interferona i ubrzavaju stvaranje interleukina. Od gljiva se na potpuno prirodan način prave prahovi i ekstrakti, a radi konfornije upotrebe pakuju se u kapsule.

Gljiva Kordiceps sinezi, na primjer, u današnje vrijeme smatra se medicinski najvrednijom gljivom, čija brojna ljekovita svojstva su u kineskoj tradicionalnoj medicini poznata još od antičkih vremena. Na zapadu se tek  u posljednjih nekoliko godina pristupilo naučnoj provjeri njenih svojstava. Brojnim istraživanjima je ustanovljeno da se radi o najpotentnijoj do sada izučavanoj gljivi, sa veoma širokim spektrom pozitivnih dejstava na čovjekovo zdravlje.

Gljive su važan izvor hrane za ljude. Najčešće kultivisane vrste su šampinjoni, bukovača, lisičarka i vrganji.

Mnoge vrste su jestive i koriste se u različitim kuhinjama širom svijeta. Koriste se, takođe, u proizvodnji pića, kao što je pivo i vino, gdje gljive kvasca fermentišu šećere da bi proizvele alkohol.

Nedavna istraživanja su pokazala da neke vrste gljiva mogu razgraditi plastiku, što bi moglo biti ključno za rješavanje globalnog problema plastičnog otpada. Ove gljive proizvode enzime koji razgrađuju polimere u plastici, pretvarajući ih u jednostavnije organske materije.

Gljive se koriste za izradu ambalaže na biljnoj bazi. Kompanija Ecovative Design, na primer, koristi micelijum (vrsta korena gljive) za stvaranje potpuno obnovljive ambalaže visokih performansi, koja se potpuno biorazgradi za samo mjesec dana.

Gljive se, takođe, koriste za izradu veganske kože. Firma Bolt Threads proizvodi vegansku kožu od gljiva zvanu Mylo, koja se koristi u modnoj industriji.

Gljive koje prirodno imaju mesnati ukus i teksturu idealne su kao zamjena za meso i za izradu veganskog mesa.

Gljive kao što su Pleurotus ostreatus (Vrganj) i Trametes hirsuta koriste se za bioremedijaciju zemljišta zagađenog teškim metalima. Fanerohete krizosporijum gljive se koriste za čišćenje zemljišta zagađenog fenolom.

Ako nastavljamo da istražujemo i razumemo ove fascinantne organizme, sigurno ćemo otkriti još načina na koje gljive mijenjaju svijet.