B.Bu. [ RTS ]

NOVO SAZNANJE

Italija nije domovina paste - špagete je u Evropu donio Marko Polo

Kada kažete pasta ili špagete, prva pomisao vodi ka Italiji. Identitet te zemlje je nezamisliv bez kuvanog tijesta kojem se dodaju sastojci poput maslinovog ulja, paradajza, mesa. To mogu biti i slanina ili morski plodovi. Bukvalno sve što može da se nađe u kuhinji.

Ali, Italija nije domovina paste. Kuvano tijesto koje se siječe na trake, u Evropu je donio Marko Polo, iz Kine, u 13. vijeku. Zbog azijskog porijekla može se reći da su špagete i nudle daleki rođaci.

Svaki Italijan godišnje u prosjeku pojede 23 kilograma paste. Po tome prednjače u svijetu što je i logično. Ali, čak ni većina žitelja Apeninskog popuostrva ne zna kada su nastale špagete karbonara.

Ono što je sigurno jeste da u kuvarima iz tridesetih godina nema ni tragova karbonare. Ni kao termin niti kao recept. U kuvarima se pojavljuje tek od pedesetih godina. Vjeruje se da je nastala u julu 1944. godine.

Njeno porijeklo vezano je za Rim i dolazak američke vojske koja je hrane imala u izobilju. Prije svega slanine i jaja koji su u ratnim godinama u Italiji bili luksuz.

U svakom slučaju, vjeruje se da su američki oficiri lokalnim kuvarima dali slaninu i jaja i da su oni to pomiješali sa špagetama. Tako je nastala karbonara. Vjeruje se i da ime potiče od italijanske riječi za ugalj koji je korišćen kao gorivo za vatru u šporetima.

Originalna karbonara pravi se od sira pekorino romano. Mogu da posluže i parmezan i neki drugi tvrdi sirevi. Slanina mora da bude masna, po mogućstvu da bude sa obraza svinjske glave. Jaja su tu da upotpune ukus i povežu sir koji će se istopiti. Biber je obavezan sastojak.