Бета [ R.B. ]

ANALIZA POKAZALA

Evropljani sve manje kuvaju, jedu u restoranima

Austrijanci za jelo u ugostiteljskim radnjama godišnje u prosjeku potroše 1.600 eura, a tako je u većem dijelu Evrope.

Dok su još 2012. godine Austrijanci 29 odsto izdataka za ishranu ostavljali ugostiteljima, 2022. godine je to poraslo na 36 odsto - pokazuje analiza preduzeća za tržišna istraživanja Regiodata Research.

Austrijanac je 2022. godine u prosjeku potrošio 1.600 eura na ishranu u ugostiteljskim radnjama, dok je 2012. na to dao 900 eura.

"Iako je udio izdataka za ishranu u ukupnoj potrošnji u proteklih deset godina ostao gotovo nepromjenjen, primjetno je sasvim jasno pomjeranje u pravcu ugostiteljstva", naveo je Regiodata Research čija su sjedišta u Beču i Minhenu.

Sa izuzetkom pandemijskih godina - 2021. i 2022, ugostiteljstvo je u Austriji deset godina bilježilo stalni rast od pet do sedam odsto godišnje. Posjeta restoranima i sličnim radnjama je posebno omiljena među mlađima i nadilazi značaj obroka. Tako je i u drugim evropskim zemljama.

Italijani za jelo van kuće potroše 1.100 eura godišnje, a veliki porast tih izdataka je i u Češkoj od čak 100 odsto u odnosu na 2017. Česi u prosjeku na obroke u ugostiteljskim objektima godišnje potroše po 600 eura.

U Sloveniji je ta suma stigla do 700 eura, a slično je i u Hrvatskoj, ali je tamo prosječna potrošnja ipak samo 281 euro po osobi godišnje.

S druge strane, ishrana van kuće je manje popularna na Balkanu: u Srbiji, Rumuniji i Bosni i Hercegovini građani na to u prosjeku troše svega između 90 i 125 eura godišnje.

U analizi piše da raspon tih izdataka po zemljama svakako odražava kupovnu moć, a postoje i odstupanja koja možda potvrđuju i društvene stereotipe.

Tako, su nasuprot velikim izdacima Francuza ili Italijana za obroke u restoranima, oni znatno manji u Velikoj Britaniji i Švajcarskoj.