B.Bu. [ RTS ]

NAUČNA PREDVIĐANJA

Kako će izgledati život na Zemlji do kraja 21. vijeka

Iako su predviđanja naučnika zabrinjavajuća, oni ističu da još uvijek imamo priliku da promijenimo tok budućnosti.

Holivud decenijama prikazuje naučnofantastične buduće scenarije klimatskih promjena u filmovima kao što su Snowpiercer i The Day After Tomorrow, ali stvarnost bi mogla da nadmaši i najcrnje filmske katastrofe. Uz pomoć vještačke inteligencije, naučne projekcije pružaju zastrašujući uvid u budućnost planete do kraja ovog vijeka.

Prema podacima Dejli mejla, istraživači su uz pomoć Guglovog AI generatora slika ImageFX kreirali vizuelizacije svijeta 2100. godine, zasnovane na aktuelnim naučnim podacima. Rezultati su alarmantni: mnogi gradovi bi mogli da nestanu pod vodom, smrtonosni toplotni talasi odnijeli bi milione života, a ekstremne vremenske prilike postale bi svakodnevica.

Profesorka Džulijen Strov, klimatolog sa Univerzitetskog koledža u Londonu, naglašava da su najveći izazovi sa kojima ćemo se suočiti porast nivoa mora i sve učestalije vremenske nepogode. „Situacija će postajati sve ozbiljnija ako ne smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte”, upozorava ona.

Povećanje nivoa ugljen-dioksida i metana u atmosferi djeluje poput pokrivača - zadržavaju toplotu i podižu globalnu temperaturu. Copernicus Climate Change Service je utvrdio da je 2024. godina bila najtoplija ikada zabilježena, sa prosječnom temperaturom od 15,1 stepena Celzijusa.

Ako emisije gasova u atmosferu ostanu na sadašnjem nivou, predviđa se da će temperatura porasti za 2,7 stepena u umjerenim scenarijima, dok bi u najgorem slučaju mogla dostići povećanje od čak 4,4 stepena Celzijusa.

Ovaj porast temperature ubrzava otapanje glečera. Arktički ljetnji morski led mogao bi da nestane mnogo prije 2100. godine, dok bi glečeri u Alpima mogli da izgube i do 75 odsto svog obima u scenariju visokih emisija.

Prema istraživanju Nanyang Technological University u Singapuru, nivo mora bi mogao da poraste za 1,9 metara, što bi potopilo djelove Londona, Kardifa i Njujorka, pa čak i ljetovalište predsjednika SAD Donalda Trampa, Mar-a-Lago.

Mega-uragani, požari i zagađenje vazduha
Do kraja vijeka, svijet će se suočiti sa drastičnim porastom ekstremnih vremenskih prilika. Dr Suzan Bartington, profesorka ekološkog zdravlja sa Univerziteta u Birmingemu, ističe da klimatske promjene značajno povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa, požara, suša i obilnih kiša, što će imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

Promjene u atmosferi omogućiće zadržavanje više vodene pare, što će dovesti do češćih i snažnijih padavina.

Britanski Meteorološki zavod predviđa da će do 2100. vremenske prilike slične najkišovitijem danu u istoriji postati deset puta učestalije. Istovremeno, neka područja će biti pogođena sušama bez presjedana. U Velikoj Britaniji se očekuje smanjenje ljetnjih padavina za 47 odsto, dok bi zimske mogle porasti za 35 odsto.

Topliji okeani omogućiće formiranje jačih oluja. Naučnici upozoravaju na pojavu „mega-uragana” koji bi premašili Safir-Simpsonovu skalu i dostigli kategoriju 6, sa vjetrovima jačim od 309 kilometara na čas i podizanjem talasa za više od 7,5 metara.

Dok će neka područja biti pogođena olujama, druga će trpjeti od sve češćih požara.

Već sada su vidljivi znaci ovog trenda - požari u Los Anđelesu početkom 2025. odnijeli su desetine života i uništili više od 10.000 domova. Na evakuaciju je bilo prisiljeno više od 100.000 ljudi. Procjene ukupne ekonomske štete kreću se između 250 i 275 milijardi dolara.

Svjetska meteorološka organizacija procjenjuje da će učestalost ekstremnih požara duplo porasti  do kraja vijeka.

Osim fizičkih katastrofa, zagađenje vazduha postaje sve veća prijetnja. Prema studiji objavljenoj u Nature Climate Change, kombinacija klimatskih promjena i aerozagađenja mogla bi uzrokovati dodatnih 260.000 smrti godišnje do 2100. godine. Već sada su nivoi aerozagađenja u mnogim gradovima širom svijeta daleko iznad bezbjednih granica, a očekuje se da će situacija biti još gora.

Mračna prognoza za čovječanstvo
Kombinacija toplotnih talasa, zagađenja vazduha, suša i ekstremnih vremenskih uslova mogla bi rezultirati milionima života izgubljenih do kraja ovog vijeka. Studija objavljena krajem prošle godine sugeriše da bi smrtonosne temperature mogle da povećaju broj smrtnih slučajeva u Evropi za 50 odsto. Čak i u najoptimističnijem scenariju, dodatnih 8.000 ljudi godišnje će umirati od posljedica toplotnih talasa, dok bi u najgorem slučaju taj broj mogao da dostigne 80.000.

Naučnici sa Maks Plank instituta iz Minhena procjenjuju da bi kombinacija aerozagađenja i ekstremnih temperatura mogla da izazove 30 miliona dodatnih smrti do kraja vijeka.

Iako su ove prognoze zastrašujuće, naučnici poručuju da još uvijek imamo priliku da promijenimo sudbinu planete. Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i ulaganje u čiste tehnologije mogu da spriječe najgore scenarije i osiguraju održivu budućnost. „Ako djelujemo sada, možemo ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena, ali vrijeme brzo ističe”, upozorava profesorka Strov.