- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
04. 02. 2025.
08:42 >> 08:42
Čitaj mi:
NANOMATERIJALI
Novo čudo: Materijal koji je dizajnirao AI lagan kao pjena, jak kao čelik
Nova tehnika bi mogla da proizvede materijale za upotrebu u helikopterima, avionima i svemirskim letjelicama. Naučnici koristili vještačku inteligenciju da dizajniraju nikada ranije viđene nanomaterijale sa čvrstoćom ugljeničnog čelika i lakoćom stiropora.
Da vještačka inteligencija itekako može da koristi ljudima pokazalo je najnovije dostignuče grupe hemičara. Oni su, naime, uz pomoć AI napravili nove nanomaterijale koji su udvostručili snagu postojećih dizajna.
„Nadamo se da će ovi novonapravljeni materijali na kraju dovesti do ultra-lakih komponenti u vazduhoplovnim aplikacijama, kao što su avioni, helikopteri i svemirske letjelice koje mogu da smanje potrebe za gorivom tokom leta, a da pritom očuvaju bezbjednost i performanse”, navodi koautor Tobin Fileter, profesor inženjerstva na Univerzitetu u Torontu objašnjavajući da je poseban izazov bio kreirati materijale po najvišim tehnologijama.
Kako prenosi Live Science, da bi tražili bolje načine za dizajniranje nanomaterijala, istraživači su simulirali moguće geometrije za njihov dizajn prije nego što su ih prošli kroz algoritam mašinskog učenja. Učeći iz dizajna koje su generisali, algoritam je bio u stanju da predvidi najbolje oblike koji bi ravnomjerno raspodijelili primijenjene napone, a istovremeno nosili veliko opterećenje. Sa ovim oblicima istraživači su potom koristili 3D štampač da kreiraju nove nanorešetke, otkrivši da mogu da izdrže napon od 2,03 megapaskala za svaki kubni metar po kilogramu - jačinu pet puta veću od titanijuma.
„Ovo je prvi put da je mašinsko učenje primijenjeno za optimizaciju materijala sa nano arhitekturom i bili smo šokirani poboljšanjima”, rekao je Fileter.
Istraživači su rekli da će se njihovi sljedeći koraci usredsrediti na povećanje materijala dok se ne mogu koristiti za pravljenje većih komponenti, dok će istovremeno tražiti još bolje dizajne koristeći njihov proces. Primarni cilj je dizajniranje mnogo lakših i jačih komponenti za vozila u budućnosti.
„Na primjer, ako biste zamijenili komponente napravljene od titanijuma u avionu ovim materijalom, gledali biste na uštedu goriva od 80 litara godišnje za svaki kilogram materijala koji zamijenite”, rekao je Fileter.
Коментари0
Остави коментар