B.B. [ RTS ]

moguća zamjena polova

Zemljin magnetni sjeverni pol se pomjera sve brže ka Sibiru

U nadi da isprate putanju pomjeranja magnetnog sjevernog pola Zemlje, naučnici su objavili najnoviji model u kom predviđaju lokaciju magnetnih polova do 2029. godine, a očekuje se da će sjeverni „skliznuti“ sve više ka Sibiru.

Magnetni sjeverni pol je i zvanično promijenio lokaciju, navode američki i britanski naučnici, koji upozoravaju da možda stiže još promjena u Zemljinom magnetnom polju koje bi mogle umnogome da utiču na život.

„Svjetski magnetni model“ američke Nacionalne službe za okeane i atmosferu je glavno oruđe za praćenje promjena u magnetnom polju naše planete i ključan za sisteme globalne navigacije, što osigurava da mnogi tehnološki sistemi, koji zavise od magnetnog polja Zemlje, funkcionišu kako treba.

Model se svakih nekoliko godina ažurira, što je proteklih decenija prijeko potrebno pošto se čini da se Zemljini magnetni polovi pomjeraju, a NASA upozorava da bi tranzicija ka potpunoj zamjeni magnetnih polova mogla da uzrokuje brojne probleme širom svijeta.

Dok je južni magnetni pol relativno stacionaran, sjeverni je u fazi pomjeranja. Uprkos tome što ima tendenciju „šetanja“ u prosjeku oko desetak kilometara godišnje, proteklih godina se pomjera mnogo brže – oko 55 kilometara godišnje i to od sjeverne Kanade ka Sibiru.

Od 1830-ih, sjeverni magnetni pol se šetao 2.250 kilometara širom sjeverne hemisfere, od Kanade ka Sibiru. Ono što zabrinjava naučnike jeste što se između 1990. i 2005. godine brzina pomjeranja povećala na 50 do 60 kilometara godišnje.

Iz razloga što se magnetni sjeverni pol pomjera toliko brzo, naučnici kažu da navigacioni sistemi, poput dži-pi-esa, moraju češće da se ažiraju. Pomjeranje pola je problem za pametne telefone, razne aparate, avione i brodove, jer svi zavise od navigacionih sistema koji moraju da budu sinhronizovani sa lokacijom magnetnih polova.

Iako pomjeranje kratkoročno može da uzrokuje problem u dži-pi-es sistemima, postoji mnogo veća zabrinutost za ono što se čini da je nadolazeća zamjena magnetnih polova.

Zemljino magnetno polje je promijenilo polaritet mnogo puta tokom svog postojanja. Naučnici vjeruju da se zamjena dešava svakih 200.000 do 300.000 godina, a geološke analize pokazuju da je to bio slučaj barem u zadnjih 20 miliona godina.

Međutim, već je prošlo oko 500.000 godina od posljednje zamjene.

Prije nje, južni pol je bio tamo gdje je sjeverni danas. Da ste tada imali kompas, pravac sjever-jug bi bio potpuno suprotan. Isto će važiti i kada opet dođe do zamjene.

Treba napomenuti i da Zemljin sjeverni pol je drugačiji od geografskog Sjevernog pola, koji se naziva „istinskim“ i fiksna je tačka na Zemljinoj površini locirana na 90 stepeni sjeverne geografske dužine.

U međuvremenu, magnetni sjeverni pol šeta i to pod uticajem tečnih metala koji se pomjeraju u unutrašnjosti Zemlje. Ispunjena tečnim gvožđem oko čvrstog gvozdenog jezgra, metali u utrobi Zemlje se pomjeraju usljed rotacije planete.

U skladu sa principima elektromagnetizma, pomjeranje stvara električna strujanja koja generišu magnetno polje sa dva pola, čije lokacije nisu konstantne.

Planetarni štit

Osim što je neka vrsta sidra za navigacione sisteme, kojima je potrebno da se odrede tačne lokacije magnetnog sjevera i juga, Zemljino magnetno polje igra značajnu ulogu u zaštiti živih bića od opasnosti iz svemira.

Zemljino magnetno polje odbija najveći dio solarnih vjetrova, koji bi da nema magnetnog polja mogli da oštete i „ogule“ mnogo zaštitne djelove atmosfere, poput ozonskog omotača koji nas štiti od opasnog ultraljubičastog zračenja.

I priroda bi bila pogođena, pošto mnoge životinje, poput ptica, pčela, kitova, lososa, kornjača zavise od magnetnog polja za sopstvenu navigaciju. Ometajući lokaciju sjevernog i južnog magnetnog pola moglo bi da navede te vrste na pogrešnu stranu tokom njihovih migracija.

Momentalna promjena magnetnih polova ne bi izazvala mnogo problema na Zemlji, ali takva zamjena se ne bi desila brzo, već bi, kako naučnici kažu, mogla da traje i više od hiljadu godina – što je izuzetno dugo za ljudske standarde, ali ne i za planetu koja postoji 4,5 milijardi godina.

Neće biti sudnjeg dana

Dok zbog potencijalne zamjene magnetnih polova kruže brojne teorije sudnjeg dana sa scenarijima masovnog izumiranja, naučnici Nase i drugih organizacija ističu da za sada nema razloga za brigu.

U oporvrgavanju teorija sudnjeg dana, iz Nase kažu da se pogrešno pretpostavlja da bi zamjena magnetnih polova odjednom ostavila Zemlju bez magnetnog polja koje je štiti od solarnih baklji i izbacivanja koronalne mase.

„Uprkos tome što Zemljino magnetno polje zaista tokom vremena može da slabi i jača, ne postoje indikacije da je ikada nestalo. Slabije polje bi svakako dovelo do blagog povećanja solarne radijacije, ali ne bi bilo smrtonosno. Čak i sa oslabljenim magnetnim poljem, Zemljina debela atmosfera nas takođe štiti od čestica sa Sunca“, navode iz Nase.