- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Muzika
25. 07. 2018.
23:47 >> 23:33
MISTERIJA
Ko je bila Betovenova Eliza?
Dok većina nakon prvih taktova bez dileme prepoznaje „Za Elizu“, kompoziciju za solo klavir koju je komponovao Ludvig van Betoven, malo ko sa sigurnošću može reći ko je bila žena kojoj su te note posvećene.
Kompozicija „Za Elizu“ objavljena je tek 1865. godine – 38 godina nakon smrti Ludviga van Betovena.
Djelo je pronašao muziolog i pisac Ludvig Nol, koji je tvrdio da je originalni rukopis potpisan Betovenovom rukom bio datiran na 27. april 1810. godine.
Iako danas znamo mnogo detalja o Betovenovom životu, i dalje niko sa sigurnošću ne može reći ko je bila Eliza kojoj je kompozitor posvetio jedno od svojih najpoznatijih djela. Brojni istraživači lika i djela jednog od najvećih genija u istoriji muzike došli su, međutim, do nekolicine imena i priča o ljubavnom životu čuvenog kompozitora koji bi mogli da razjasne ko je bila Eliza.
Muzikolog Maks Unger, koji se bavio istraživanjem života i stvaralaštva Ludviga van Betovena, bio je uvjeren da je Ludvig Nol pogriješio prilikom prepisivanja rukopisa i da je u originalu naslov kompozicije zapravo glasio „Za Terezu“. Vjerovao je da je to djelo inspirisala Tereza Malfati, Betovenova prijateljica i učenica koju je slavni umjetnik zaprosio upravo te 1810. godine. Ona je, međutim, odbila njegovu bračnu ponudu i nekoliko godina kasnije postala supruga austrijskog plemića barona Vilhelma fon Drosdika. Štaviše, kompozicija je pronađena među njenim privatnim predmetima, piše portal nationalgeographic.rs.
Interesantno je, međutim, da postoji Betovenovo djelo koje se ponekad naziva baš – „Za Terezu“.
U pitanju je Klavirska sonata br. 24, koju je čuveni umjetnik posvetio grofici Terezi fon Brunsvik, još jednoj od svojih učenica. Neki Betovenovi biografi kasnije su spekulisali da to ukazuje da je upravo grofica „Besmrtna draga“ koja je inspirisala „Odu radosti“ i kojoj se kompozitor obraća jednim ljubavnim pismom.
„Ah, ima trenutaka kad mislim da jezik ne znači baš ništa. Razvedri se, ostani moja jedina vjerna draga, moje sve“, piše, između ostalog, Betoven.
Коментари0
Остави коментар