- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ljudi i događaji
13. 03. 2024.
08:00 >> 08:14
NA DANAŠNJI DAN...
"Ljudi i događaji" - 13. mart
"Ljudi i događaji" Radija i Televizije Crne Gore podsjeća na najvažnije događaje koji su se dogodili na današnji dan.
Na današnji dan 1733. godine
rođen je Džozef Pristli, engleski hemičar i filozof, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljendioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvetitelja - vjerovao je u besmrtnost duše.
Na današnji dan 1733. godine
rođen je Džozef Pristli, engleski hemičar i filozof, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljendioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvetitelja - vjerovao je u besmrtnost duše.
Na današnji dan 1781. godine
engleski astronom njemačkog porijekla Vilijam Heršel otkrio je Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema. Uran je otkriven tadašnjim najvećim teleskopom na svijetu koji je Heršel napravio.
Na današnji dan 1903.
umro je Matija Ban, pjesnik i dramski pisac, porijeklom iz okoline Dubrovnika. Kao diplomata u vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića posjećivao je Njegoša i pisao o njihovim književnim i političkim razgovorima.
Na današnji dan 1913. godine
rođen je Sergej Mihalkov, ruski pisac, najpoznatiji kao klasik ruske dječije književnosti. Veliku popularnost imale su njegove basne iz svakodnevice, njih oko 250.
Na današnji dan 1975. godine
umro je Ivo Andrić, književnik, dobitnik Nobelove nagrade. U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran od strane austrougarskih vlasti. U međuratnom periodu radi u diplomatiji, bio je ambasador Kraljevine Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pjesme (Ex ponto, Nemiri, Lirika). Odlikovao se vanrednom čistotom jezika i stilom, prefinjenim psihološkim analizama. Napisao je romane Na Drini ćuprija, Travnička hronika, Gospođica, Prokleta avlija, kao i zbirke pripovjedaka Nemirna godina, Žeđ, Jelena - žena koje nema, Znakovi pored puta...
Na današnji dan 2012.
u Podgorici je, u 91. godini, umro jedan od najznačajnijih crnogorskih istoričara, akademik Branko Pavićević, prvi predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Коментари0
Остави коментар