- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
23. 03. 2015.
15:26 >> 18:42
ĐUROVIĆ SAOPŠTILA
Odobren program Nacionalne biblioteke
Projekat Informaciona i medijska pismenost (IMP), strategija i edukacija, vrijedan 25,8 hiljada američkih dolara odobren je Nacionalnoj biblioteci "Ivan Crnojević", saopštila je direktorica te ustanove, Jelena Đurović.
Đurović je rekla da je implementacija projeka započela u januaru a Biblioteka je podsjetila da je ta ustanova krajem 2013. godine inicirala izradu strategije za širenje informacione i medijske pismenosti kroz mrežu biblioteka.
“Projekat je odobren u punom predloženom iznosu u vrijednosti od 25,8 hiljada dolara i implementacija projeka je započela u januaru ove godine”, navela je Đurović.
Đurović je objasnila da se projekat odvija u dva paralelna toka.
Prema njenim riječima, jedan predstavlja radna grupa sastavljena od konsultanata iz Ministarstva kulture, Ministarstva prosvjete, Zavoda za školstvo, Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije.
Đurović je objasnila da je svrha projekta da se pokrene međuresorna saradnja (kultura, prosvjeta i informaciono društvo) sa ciljem da se započne proces definisanja nacionalne strategije za IMP.
Dodala je da ona to zagovara i širi kroz tematske radionice u školama i javnim bibliotekama da bi se poboljšale mogućnosti i kvalitet učenja.
“Učenje ne podrazumijeva samo formalni proces, već svako sticanje znanja potrebnog da bismo lakše komunicirali s drugim članovima društva, donosili kvalitetne odluke, koristili informacije i medije na odgovoran način”, objasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, inicijativa je projekat kontinuiranog obrazovanja u kombinaciji sa pospješivanjem i promocijom.
“Njeni pokretači se nadaju da će, započeti rad, planirano i sistematsko uvođenje informacione i medijske pismenosti u crnogorsko društvo, biti poznat kao nastavak onog što su biblioteke oduvijek radile: bile na usluzi svojim korisnicima”, dodaje se u saopštenju.
Đurović je kazala da je razlog za to bila važnost informacionih i medisjkih vještina u učenju, radu i svakodnevnom životu, kao i zakonska obaveza biblioteke da prati i unapređuje stručni rad svih crnogorskih biblioteka.
“Informaciono i medijsko opismenjavanje je sticanje znanja i vještina za korišćenje informacija i medija, nastalo kao odgovor na izazove vremena u kojem je množenje informacija i širenje medija dostiglo neočekivane razmjere”, navela je Đurović.
Dodala je da je informaciona pismenost nastala u okviru bibliotečko-informacione struke, koja je, kako je navela, proširena i osavremenjena praksa edukacije korisnika biblioteka za snalaženje u njihovim obimnim fondovima i katalozima, dok je medijska pismenost nastala u okviru studija medija.
Đurović je objasnila da su informacije i mediji u neraskidivom odnosu, jer je “informacija bez medija – apstrakcija, a medij bez informacije – tehnika ispražnjena od značenja”.
Ona je rekla da je posljednjih godina dominantan holistički pristup ovim oblastima koji je učvrstio izraz informaciona i medijska pismenost.
Prema njenim riječima, toj promjeni znatno je doprinio UNESCO svojim aktivnostima i deklaracijama, najviše kroz program IFAP (Informacije za sve).
“Zbog toga što različiti tipovi biblioteka pripadaju različitim društvenim sektorima, za ostvarenje ovog cilja bilo je neophodno da se izgradi model međuresorne saradnje”, smatra Đuurović.
Ona je podsjetila da je prošle godine, na inicijativu Nacionalne biblioteke, uspostavljena saradnja za razvoj strategije sa Ministarstvom kulture i Crnogorskaom nacionalnom komisijom za UNESCO.
“Tada su organizovana javna predstavljanja inicijacije na Cetinju, kao i u Podgorici, Kotoru i Bijelom Polju”, zaključila je Đurović.
(Mina)
Коментари0
Остави коментар