- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
04. 08. 2014.
09:25 >> 09:25
DANSKI PISAC
Godišnjica smrti Hans Kristijan Andersena
Na današnji datum, 4. avgusta 1875. godine, umro je slavni danski pisac Hans Kristijan Andersen. Svjetsku slavu donijele su mu pripovijetke za djecu, bajke među kojima su najpoznatije "Carevo novo ruho", "Ružno pače", "Snježna kraljica", "Djevojčica sa šibicama".
Hans Kristijan Andersen je rođen 2. aprila 1805. godine u siromašnoj četvrti Odensa na ostrvu Funen u Danskoj. Otac mu je bio obućar, sanjalica koji je više volio umjetnost nego zanat, a majka pralja. Kao dijete je bio izuzetno osjetljiv, patio je od raznih strahova i ponižavanja zbog svoje feminiziranosti i niskog rasta.
1816. godine umire mu otac i bio je primoran da potraži posao. Jedno vrijeme je šegrtovao kod tkača i krojača i radio u fabrici duvana. Već sa 14. godina se preselio u Kopenhagen da bi započeo karijeru pjevača, glumca ili igrača. Imao je prelijepi sopran i uspio da se poveže sa Kraljevskim pozorištem, ali je ubrzo morao i da ga napusti jer mu se glas sa godinama promijenio.
1835. je postigao prvi veći uspjeh kao romanopisac, sa “Improvizatorom”. Priča romana je autobiografska i opisuje uklapanje u društvo jednog siromašnog dječaka. Toj temi, kao lajtmotivu, o samospoznaji Ružnog Pačeta, Andersen se vraćao u nekoliko svojih djela.
Ipak, najveću slavu Hans Kristijan Andersen je stekao zahvaljujući bajkama i pričama napisanim između 1835. i 1872. godine. U njima je kombinovao sopstvenu maštu i legendu. A njegove bajke su namijenjene i odraslima. Neke od najpoznatijih su: Mala sirena, Kraljevo novo odijelo, Djevojčica sa šibicama, Princeza na zrnu graška i dr.
Nakon njegove smrti, od 1893, počinje otvorena diskusija o Andersenovoj seksualnosti. Mnoge studije, među kojima je i ona štampana u godišnjaku Magnusa Hirschfelda, 1901, govori se da je on bio biseksualac, da je volio i muškarce i žene, da su njegove veze najčešće bili ljubavni trouglovi, ali da je najvjerovatnije do kraja života ostao nevin. Ta teorija se može potvrditi proučavanjem nekih od njegovih bajki, npr. postoji mogućnost da se u bajci „Mala sirena“ i romanu „O.T.“ govori o njegovoj ljubavi prema Edvardu Kolinsu.
1823. Andersen je doživio oštru kritiku Švedske enciklopedije koja ga je optužila da je previše cmizdrav, a da su njegove bajke pod velikim uticajem narodnih bajki i Hofmana. Međutim, Andesen nije „cmizdrav“, već romantik, a iako se u njegovim bajkama javljaju motivi iz narodnih bajki, one su pročišćene (nema surovosti- kopanje očiju i sl.) i proširene su opisima.
Moglo bi se reći da je njegova biografija sadržana u bajci „Ružno pače“. Andersen je rekao: „Ništa ne smeta što se neko rodio u pačijem gnezdu, samo kad se izlegao iz labuđeg jajeta“.
Коментари0
Остави коментар