B.B.

PRIZNANJA ČASOPISA

Godišnja nagrada časopisa "Komuna" Mirašu Martinoviću

Dobitnik Godišnje nagrade časopisa "Komuna" za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore za 2023. godinu je Miraš Martinović, savremeni crnogorski pisac, član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN-a i Matice crnogorske.

Odluku je na današnjoj sjednici donio tročlani stručni žiri za dodjelu nagrade u sastavu: Dragan Mitov Đurović (predsjednik) i Darko Drljević i Braho Adrović (članovi).

U obrazloženju žirija navodi se da je Martinović prepoznatljiv na ragioinalnim i širim prostorima po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore, koje je oživio u romanensknim prozama. Oživio je davno nestale gradove u svojim knjigama poput "Glasovi iz Doklee", modernog romana koji svojim enciklopedijskim karakterom, pričama i podacima koje sadrži, upućuje čitaoca na ono što je duhovna mjera jednoga naroda, njegove legende, mitovi, istorija, pismo i jezik, bez kojih se neće moći sagledati identiteti Crne Gore u svojoj cjelovitosti, jer on u njegovim djelima potvrđuje milenijumski kontinuitet jedne kulture, besprekidnost trajanja jedne zemlje i njene bogate tradicije.

Martinović je, između ostalih, objavio romane: Jeretik, Vavilonski mudraci, Poslednji Eshilov dan, Harfistkinja iz Ura, te roman o Njegošu Drugoga sunca luče, knjige priča Povatak u Aleksandriju, Glasovi i roman Teuta kraljica Ilira.

Kako navode u saopštenju, bogatu Martinovićevu stvaralačku riznicu koja je opredijelila žiri da ovom eminetnom književniku i publici dodijeli Godišnju nagradu KOMUN@ upotpunjuju njegove pjesničke knjige: Nevidljivi ljetopis, Govor kraljeva, Govor zemlje, Sašpatavanje s memorijom, Luk i lira, Glasovi iz kamena, Dan koji nije prošao, Krug začaranog vremena (izbor iz poezije), Sveska od maslinina lišća, Dan i noć u Butui, Nezapisana istorija, Bogumilske, Pesačica u kamenu, Troja domovina moja i Tužaljke iz davnine, Plesačica u kamenu i Doba velikih poema.

"Takođe priredio je izbor iz poezije Radovana Zogovića Pjesme nepokorne, koji je objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), 2018. i knjigu Artikulisana riječ istog pjesnika, u izdanju JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović u Podgorici (2021), te Antej pjeva na svojoj zemlji, izbor iz poezije Stijepa Mijovića Kočana. Živa antika, naziv je monografije o Martinovićevom životu i književnom djelu (2023), a prevođen je na nekoliko jezika", navode u saopštenju.

Martinović je dobitnik Regionalne književne nagrade Teuta za ukupno djelo, Međunarodne književne nagrade Zlatni zmaj za doprinos fantastičnoj književnosti i Oktobarske nagrade Herceg Novog, grada u kome živi.

Osim Godišnje nagrade, žiri je odlučio da dodijeli tri specijalne plakete i to: posthumno Ibrahimu Ibru Rekoviću, slikaru, publicisti i nekadašnjem društvenom i kulturnom radniku koji je cio svoj život posvetio radu na očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Plava i Gusinja, pokazujući time da upravo te specifičnosti i autentičnosti čine najveće bogatsvo i vrijednost multikuturne Crne Gore.

"On se za života svojim radom i djelima trudio da sačuva od zaborava ljude, nekadašnji život, običaje, kulturu i tradiciju plavsko-gusinjskog kraja, da ih sačuva za generacije koje dolaze, a objavio je knjige: Izgubljeni ambijent, Plavsko-gusinjski biseri, Plavljani i Gusinjani u anegdotama i Rječnik plavsko-gusinjskog govora (koji posjeduje 5.000 riječi). Ako se za nekoga može reći da je bio hroničar svog zavičaja, onda je to svakako Reković, iako će neki koji su ga poznavali iz prve reći da je bio slikar, drugi da je bio pisac, ali ipak, svi su saglasni u jednom, a to je, da je Ibro u svakom trenutku, živio i stvarao za svoj zavičaj, jer niko kao on nije svoj život posvetio ideji da sačuva Plav, Gusinje i Crnu Goru od zaborava generacijama koje dolaze, a svojim crtežima i slikama trudio se da otrgne od zaborava nekadašnji stari izgled plavske i gusinjske čaršije sa okolinom, jer je bio svjestan da one polako nestaju pred našim očima iz dana u dan", navode u saopštenju "Komune".

Žiri je takođe odlučio da Specijalnu plaketu dobije Marijan Mašo Miljić, književnik, književni kritičar, istoričar, publicista i esejista koji već decenijama bogati crnogorsku stvaralačku misiju.

"Objavio je samostalno ili u koatorstvu veliki broj djela i radova, samostalnih knjiga i studija, članaka i priloga. Jedan je od najvjerodostojnijih i najobjektivnijih znalaca i tumača bogate crnogorske prošlosti, i to ne samo crnogorske nacionalne već i prošlosti, nasljeđa, kulture, baštine i stvaralaštva svih drugih nacija koji žive u našoj zemlji. Na taj način dao je i daje izuzetno veliki i visoki doprinos i kvantitetu i kvalitetu multikulturalnog i interkulturalnog života Crne Gore. Miljić je u ovom smislu i na svoj način, svoj osobeni, originalni neponovljivi, posebni način uspio dati svima prepoznatljivi a reprezentativni višestruki pečat –nacionalni, jezički, književni, kulturni, moralni, baštinski, običajno-pravni... – kojim je umnogome obogatio autentični pogled na svijet Crne Gore i svih njenih nacija i građana, vjera i kultura, kao jedinstven i samonikli sistem vrlina, kao univerzalnih vrijednosti ne samo crnogorske društvene zajednice, nego i čovječanstva kao zajednice ljudskog roda", navode u saopštenju.

Plaketa Komuna po odluci žirija pripala je Fondaciji Sveti Petar Cetinjski koja je osnovana 1999. godine od sto i više intelektualaca, akademika, književnika, publicista, istoričara i mladih stvaraoca s ciljem da radi na afirmaciji i jačanju kulturno- istorijskog i državotvornog karaktera, očuvanja kulturne baštine, razvoja i nasljeđa Crne Gore.

"U svom radu se pokazala kao institucija od respekta i uvažavanja, izdajući mnogo knjiga proze, poezije, publicistike, kao i organizovanju okruglih stolova, koncerata duhovne muzike i likovnih izložbi sa posebnom tematikom. Tokom 2022. godine raspisala je Javni konkurs za izradu umjetničkog djela, slike - ulje na platnu - vladara Crne Gore i od većeg broja akademskih slikara, profesionalaca, naivaca, studenata likovnih akademija, samoukih slikara, obezbijedila preko 50 slika, u znak poštovanja prema crnogorskoj baštini i tradiciji, što je bio veliki izazov za Fondaciju, a posebni izazov za umjetnike, a slike su shodno uslovima konkursa postale vlasništvo Fondacije.

Datum organizovanja svečanosti povodom dodjele nagrade i plaketa "Komuna" biće naknadno saopšten.