Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

B.B.

11. 09. 2025. 21:24 >> 21:27

Novi broj "Komune" o crnogorsko-makedonskim vezama

Novi broj časopisa Komun@ donosi priče o crnogorsko-makedonskim vezama i odnosima između dvije prijateljske države.

U uvodniku pod nazivom „Prostori trajne povezanosti“ Vasil Tupurkovski, bivši član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Saveza socialističke omladine Jugoslavije i predsjednik Olimpijskog komiteta Sjeverne Makedonije piše o prijateljskim i bratskim odnosima između Crne Gore i Makedonije koji se „veoma dobro razumiju bez obzira na jezik, kulturu i religiju, jer njihova genetika pokazuje snažno zajedničko porijeklo koje seže hiljadama godina unazad.

Kako navode, za ovaj poseban tematski broj Komune napisao je tekst mr Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske o crnogorsko-makedonskim kulturno-istorijskim vezama koje imaju duboke korjene, od kojih jedna o neizostavnih relacija predstavlja milenijumski kult svetog kneza Vladimira Dukljanskog i legenda o njegovoj ljubavi sa makedonskom princezom Kosarom koja je bila inspiracija značajnom broju književnih i umjetničkih ostvarenja.

O dubokim i vrijednim vezama između dva naroda piše dr Srđa Martinović s posebnim akcentom na nezaobilazne biljege prijateljstva poput Bregalničke bitke, kao i učešću Crnogoraca u Ilindenskom ustanku.

Kao prilog o crnogorsko-makedonskim kulturno-istorijskim vezama Dragan B.Perović piše o Nikoli Petanoviću Naiadu koji je bio veliki borac za pravo i čast i slobodu Crne Gore koji je prezentovao stavove o Makedoniji i Makedoncima i njihovoj „tegobnoj borbi za očuvanje identiteta, duhovne i kulturne baštine.

Komun@ u najnovijem broju publikovala je i tekst Ilije Veleva koji govori o tradiciji i tokovima savremenih književno-stavaralačkih nacionalnih izazova u Makedoniji i Crnoj Gori pod naslovom ,,Na stalnom udaru politika asimilacije“.

Miroljub Orlandić piše o crnogorskim iseljenicima u Sjevernoj Makedoniji, a akademik dr Mile Mićunović o crnogorskim porodicama u Ohridu gdje je 2009. godine osnovano Udruženje Crnogoraca sa osnovnim ciljem da promoviše i sačuva kulturne i duhovne vrijednosti Crne Gore...

U tekstu pod naslovom „Rasadnik revolucionara i narodnih heroja“ urednik ovog posebnog tematskog izdanja mr Amer Ramusović piše o čuvenoj Velikoj medresi u Skoplju gdje su školovane značajne ličnosti iz Crne Gore poput Rifata Burdževića Trša, Beća Bašića, Ćamila Sijarića, Mustafe Pećanina, Salka Alkovića, Džafera Nikočevića, Mustafe Memića i mnogih drugih, a isti autor predstavlja i Jadranku Dabović Anastasovsku, naučnicu, profesoricu, sutkinju Ustavnog suda Makedonije kod koje se „kroz sve etape života protežu dvije linije-crnogorska i makedonska- spajajući se u snažno tkanje identiteta, znanja, poštovanja i predanosti“.

O Milutinu Peroviću, crnogorskom kamikazi koji je poginuo kod Kumanova piše Anka Perović Radović koja u tekstu pod naslovom „Letom u istoriju“, a Predrag Nikolić piše o spomen ploči koja je postavljena u gradskom jezgru Skoplja, a posvećena je Crnogorcu Periši Saveljiću, koji je bio komadant skopskog partizanskog odreda.

Dragana Erjavšek predstavlja u ovom izdanju zaboravljenu pjesmu „Maćedoniji“ koju je prije 120 godina napisao barski pjesnik Milo Jovović povodom ilindenskog ustanka, a u drugom tekstu predstavlja Slobodanku Bebu Milenković, prvakinju makedonskog narodnog ansambla „Tanec“.

Mr Željko Rutović piše o Aliji Redžiću, u tekstu pod naslovom „Plemenitost osobenog šarma“.

O aktivnostima Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji piše Peđa Nikolić, dok Rijalda Ramusović predstavlja NVU „Crnogorsko makedonsko prijateljstvo Kirjana“ koje ove godine slavi 10 godina postojanja.

Ružica Batkovska Grubač predstavlja aktivnosti makedonsko-crnogorskog društva prijateljstva i nacionalne zajednice Makedonaca u Crnoj Gori u tekstu pod naslovom ,,Promoteri bogate makedonske kulture“

Mr Nela Savković Vukčević podsjeća na nedavno preminulog akademika Sretena Perovića koji je svojim snažnim stvaralačkim posredovanjem doprinio jačanju crnogorsko-makedonskog prijateljstva.

Akademik prof dr Ferid Muhić u tekstu pod naslovom „Čovjek dobrih djela, prijatne naravi i slojevite duše“ piše o sjećanju na Adema Kočana, istaknutog člana Crnogorske zajednice koja je izuzetno uticala na očuvanju zavičajnog duha u Makedoniji, kao i razvijanju i unapređivanju odnosa i prijateljstava između makedonskih i crnogorskih građana.

O dr Milošu Gruboviću, filantropu, humanisti i dobročinitelju piše Vildan Ramusović.

U ovom broju Komune i osvrt dr Zećira Ramčilovića, doskorašnjeg ambasadora Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori na odnose dvije države.

Tu je i tekst Salka Lubodera o sjećanju na pjesnika Adema Redžića. Tu je i priča Dimitra Pandeva o Vasu Tomanoviću, crnogorskom lingvisti i Samira Radončića o makedonsko-crnogorskom i crnogorsko-makedonskom rječniku autora Remza Skenderovića koje je izdala Crnogorska zajednica u Makedoniji.

Prof. dr Draško Došljak piše o putopisima Ćamila Sijarića u tekstu „Skoplje kao prostor sjećanja“, a Aleksandar Spasov o stranicama iz književno-kulturne aktivnosti Vukajla Kukalja u Makedoniji, dok mr Filip P. Jovanovski piše o dr Nenadu Vujadinoviću, piscu i univerzitetskom profesoru iz Podgorice koji je na makedonskom jeziku stvorio većinu svog opusa.

Kao izuzetne zanimljiva priča u ovom izdanju Komune publikovano je jedno sjećanje na studentsko vrijeme iz Skoplja devedesetih godina iz pera Dražena Draškovića, kao i nostalgično pismo iz Sarajeva Mukadese Redžepagić Mašić koja je rođena u Plavu, a svoju mladost i školovanje provela u Skoplju, a sada živi u Sarajevu.

U ovom posebnom izdanju Komune i tekst Rijalde Ramusović o plodnoj saradnji crnogorskih i makedonskih teatara i velikom uspjehu Marije Sarap čija je drama „Jelena Savojska“nagrađena na festivalu u Resenu kao najbolja predstava i dramski tekst.

Kao i u mnogim drugim ranijim brojevima Komune, i u ovom izdanju je publikovan jedan tekst iz oblasti sporta gdje Saša Radunović, piše o crnogorskom rukometnom bračnom paru Kastratović, Zoranu i Indiri, kojima je Makedonija više od Crne Gore pružila mnogo veću pažnju i dala priliku da pokažu koliko znaju i mogu u rukometu zbog čega su se odlučili da život provedu u Republici Sjeverna Makedonija.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније