- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
12. 09. 2023.
08:40 >> 08:42
FESTIVAL "ĆIRILICOM"
Veče o srednjovjekovnoj molitvenoj književnosti
Na sedmom Festivalu "Ćirilicom" sinoć je na platou ispred Citadele u Starom gradu u Budvi upriličeno posljednje književno veče u okviru ovogodišnje manifestacije na kojem je bilo više riječi o srednjovjekovnoj molitvenoj književnosti.
O ovoj temi govorili su kritičar, istoričar književnosti, esejist i antologičar, profesor Jovan Pejčić i stalni saradnik nedjeljnika "Pečat" i član žirija za nagradu "Pečat vremena" koju ovaj nedjeljnik dodeljuje za književnost prof. dr Vladimir Dimitrijević.
Profesor Pejčić u svom izlaganju osvrnuo se na transcedentni karakter molitve kao "otkrivanja srca Bogu" i "odgovora na ljubav Božju", ali i ukazao da je molitva i tekst. Prema njegovim riječima, čovjek koji se moli jeste čovjek koji se izražava – obraća Bogu, apostolima i arhanđelima, svetiteljima, višoj sili, Drugom.
Kako je naveo, u sistemu vrsta koje izgrađuju pojam književnosti mjesto molitve donekle je izdvojeno.
"Srž molitve po pravilu je lirska, a tu liričnost karakteriše izrazita osjećajnost, ekspresivnost iskaza i riječi. Na drugoj strani, molitveni iskaz besprizivno je autobiografski, s tim što je govor molitvenog 'ja' na jedan apsolutan način, zauvijek obilježen, predestinisan toposom nedostojnosti. Ova osobina uslovljuje da se priroda molitve ostvaruje "isključivo" kao monološka. Odavde počinje paradoks molitvenog žanra: to je monolog koji se objektivizuje kao i „obraćanje“, znači kao „razgovor“, kao makar unutrašnji „dijalog“ sa Bogom, sa svetiteljem-zaštitnikom, sa svojom dušom, uopšte sa Drugim", istakao je Pejčić.
On je naglasio da se karakter srpskih molitava ukazuje kao trojstven – najprije u metafizičkom, onda u etičkom i, na kraju, u narodnosnom smislu.
Prof. dr Vladimir Dimitrijević osvrnuo se na knjigu Jovana Pejčića "Prionu duša moja. Molitve Svetoga Save/Molitve Svetome Savi", prvobitno objavljenu 2002. godine, koja, kako je kazao, ukazuje da je svaki početak srpskog naroda i duhovnosti vezan za Svetog Savu. On je u svom izlaganju ukazao i to da je Sveti Sava naročit plod molitve.
Sveti Sava je, prema riječima Dimitrijevića, kao i svaki svetitelj prije svega bio molitvenik. U osvrtu na lik Save molitvenika on je pročitao molitvu koju je zapisao Domentijan: "O Gospode Svemogući, prizri, pogledaj s nebesa i pogledaj smirenje moje, i primi vjeru nesmirenoga moga uma, ukrepi nemoć tijela moga i ispravi nemoć duše moje".
Program Festivala "Ćirilicom" biće nastavljen večeras od 21 sat u crkvi Santa Maria in Punta otvaranjem posthumne retrospektivne izložbe slikara iz Budve Dragana Stanišića (1953-2007) pod nazivom "Brojgelovski pogledi na Budvu".
Sedmi Festival "Ćirilicom" na programu je do 13. septembra, u organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Budva.
Коментари0
Остави коментар