- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ljudi i događaji
14. 07. 2025.
07:00 >> 12:52
Ljudi i događaji - 14. jul
Radio i televizija Crne Gore podsjećaju na događaje koji su obilježili današnji dan.
1789.
U Parizu je narod zauzeo zloglasni zatvor Bastilju, simbol monarhije. Taj dan smatra se početkom Francuske revolucije, događaja koji je predstavljao prekretnicu u evropskoj istoriji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.
1918.
Rođen je Ingmar Bergman, švedski filmski i pozorišni režiser i scenarista, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca 20. vijeka. Bergmanovi filmovi često govore o egzistencijalnim pitanjima smrtnosti, usamljenosti i vjeri.
1920.
U Herceg Novom je rođen akademik Vladimir Lepetić osnivač Zavoda za biologiju mora. Konstruisao je spravu za vađenje uzoraka s velikih morskih dubina i time zaslužio pažnju FAO organizacije UN.
1969.
Počeo je takozvani Fudbalski rat između Salvadora i Hondurasa. Uzrok rata bile su imigracije. Tenzije prouzrokovane tim pitanjem poklopile su se sa neredima koji su izbili tokom kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu, kada su fudbaleri Salvadora pobijedili Honduras. Rat je poslije šest dana završen.
1999.
U Podgorici je osnovana Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Na osnivačkoj Skupštini za predsjednika Dukljanske akademije nauka i umjetnosti izabran je književnik Jevrem Brković.
2002.
Jedan pripadnik neo-nacističkog pokreta pucao je na francuskog predsjednika Žaka Širaka na proslavi Dana pada Bastilje.
2008.
U atrijumu Vladinog doma na Cetinju izvedena je prva crnogorska opera „Balkanska carica“, po libretu italijanskog kompozitora Dionizija de Sarna san Đorđa, a na osnovu istoimene drame kralja Nikole I Petrovića, u režiji Radmile Vojvodić. U izvođenju opere učestvovalo je oko sto izvođača.
Коментари0
Остави коментар