Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

М. Мијатовић

06. 05. 2023. 07:40   >>  07:40 2

VLAOVIĆ ZA PORTAL

"Postavili smo dobre temelje za dalji razvoj kulture"

Govoreći sa stanovišta i ministarke i istoričarke umjetnosti, cijenim da savremena umjetnost u Crnoj Gori trenutno nije po standardima savremene evropske prakse, kao ni u skladu sa muzeološkim standardima. Muzej savremene umjetnosti je razvojna šansa Crne Gore i Glavnog grada Podgorice, kazala je ministarka kulture Maša Vlaović u intervjuu za Portal RTCG. Kazala je da su nefunkcionalni sistem, uspavani i neagilni procesi ono što je zatekla u resoru kulture, te da je urađeno sve da on bude pokrenut i postavljen tako da brzo daje rješenja, prati trendove razvoja i u konačnom unapređuje i čuva našu kulturu i kulturnu baštinu.

Vlaović je istakla da će Nacionalni program razvoja kulture biti nezaobilazna smjernica svim budućim liderima u oblasti kulture, sa jasno prezentovanim rješenjima koja će probuditi razvoj kulture u punom kapacitetu. Rezultati Analize trenutnog stanja u kulturi ukazali su, kako je kazala, na nedovoljnu saradnju aktera u kulturi, neravnomjeran razvoj kulture, kao i nedovoljno korišćenje stranih fondova i veoma rijetko učešće u međunarodnim projektima. Naglasila je da je od izuzetnog  značaja da pored pravno-regulatornog okvira i institucionalnih pitanja, radimo i na razvoju publike, kulturnih potreba i navika građana Crne Gore, jer smatra da se progres jednog savremenog društva mjeri stepenom razvijenosti njegove kulture i odnosa građana i građanki prema istoj. Posebno je ponosna jer je Crna Gora napokon dobila Muzej savremene umjetnosti.

  • Ministarstvo kulture i medija radi na Nacionalnom programu razvoja kulture. Šta je do sada realizovano i kada možemo očekivati njegovo usvajanje?

Nacionalni program razvoja kulture je krovni strateški dokument u toj oblasti i predstavlja petogodišnju projekciju cjelovite reforme u crnogorskoj kulturi. Ovim dokumentom utvrdili smo petogodišnje prioritete i ciljeve razvoja svih segmenata kulture i određene organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovo ostvarivanje. Jedna od misija Nacionalnog programa razvoja kulture ogleda se u tome da oblast kulture smjesti u kontekst održivog razvoja i da njene resurse promoviše kao područja pogodna za investiranje.

U aprilu prošle godine resor kulture zatekli smo bez ovog krovnog strateškog dokumenta, Nacionalnog programa razvoja kulture, i mnogo nagomilanih problema. U širokom, inkluzivnom i transparentnom procesu izradili smo Nacrt Nacionalnog programa razvoja kulture, petogodišnjeg strateškog dokumenta, kojim postavljamo zdrave temelje za prevazilaženje malih i velikih problema u kulturi i programiramo osnove za njen dalji razvoj. A to smo mogli uraditi samo ukoliko smo udruženim snagama, svako iz svoje perspektive, dali doprinos u targetiranju problema koji opterećuju našu kulturu i iz svog iskustva ponuditi rješenja. Zato smo pozivali u više navrata organe, organizacije, udruženja i pojedince da daju svoj doprinos i dostave prijedloge, sugestije i komentare, kako bismo zajedničkim snagama doprinijeli unaprijeđenju stanja u sektoru kulture. U našem dosadašnjem radu nastojali smo da ohrabrimo i podstaknemo sve aktere kulturne scene da ukažu na postojeće probleme, njihove uzroke i posljedice, kao i potencijalna rješenja.

Ministarstvo kulture i medija, u procesu izrade nacrta ovog dokumenta, je obavilo široke konsultacije, koje su podrazumijevale javne pozive za dostavljanje prijedloga u početnoj fazi izrade, konsultacije sa svim nacionalnim ustanovama kulture, fokus grupe sa nacionalnim ustanovama kulture i predstavnicima NVO i privatnog sektora u kulturi, upitnike o stanju i razvoju kulture u opštinama, državnim i opštinskim ustanovama kulture, privatnom i NVO sektoru, kao i upitnike za publiku u javnim ustanovama kulture. Nakon toga uslijedilo je formiranje Radne grupe koju čine renomirani kulturni djelatnici, predstavnici naučnih i stručnih institucija, strukovnih udruženja, sindikata i drugih subjekata iz oblasti kulture, njih ukupno 27.

Paralelno sa radom Radne grupe, realizovana je i Javna rasprava, a svi pristigli prijedlozi i komentari bili su konstruktivni i dobijeni od relevantnih kulturnih djelatnika. Nakon involviranja sugestija i komentara, kako onih pristiglih u toku trajanja Javne rasprave, tako i onih koje smo dobili od strane članova Radne grupe, slijedi dostavljanje Nacrta dokumenta na mišljenje relevantnim organima državne uprave, a nakon čega ćemo imati i konačnu verziju dokumenta koji će se dostaviti Vladi na usvajanje.

  •   Koji su to problemi koje je pokazala Analiza koja je prethodila Nacrtu dokumenta, a koji će biti tretirani petogodišnjom strategijom?

Kao ministarku, a i kao nekog ko dolazi iz svijeta umjetnosti i kulture, raduje me što je proces izrade Nacrta realizovan u maniru širokog konsultativnog i inkluzivnog procesa. Svi smo svjesni da je u sektoru kulture godinama unazad došlo do nagomilavanja brojnih problema. Kada sam prošle godine preuzela vođenje resora, imala sam jasan cilj - pokretanje procesa koji će rezultirati mapiranjem problema. Misija je bila jasna - postaviti osnove za razvoj sektora. Zato će i NPRK biti nezaobilazna smjernica svim budućim liderima u oblasti kulture, sa jasno prezentovanim rješenjima koja će probuditi razvoj kulture u punom kapacitetu.

Ono što smo dobili kao rezultate Analize trenutnog stanja u kulturi jeste mapiranje problema koji se odnose na nedovoljnu saradnju aktera u kulturi, neravnomjeran razvoj kulture, kao i nedovoljno korišćenje stranih fondova i veoma rijetko učešće u međunarodnim projektima. Tražeći rješenja i precizirajući aktivnosti koji će služiti sanaciji mapiranih problema i nedostataka u kulturi, ovaj, treći po redu Nacionalni program razvoja crnogorske kulture, koncipirali smo tako da sadrži dva strateška cilja.

U prvom strateškom cilju ponudili smo rješenja koja se ogledaju u unaprijeđenju institucionalnog i pravno-regulatornog okvira kulture u Crnoj Gori, što podrazumijeva unaprijeđenje pravne regulative u kulturi, jačanje institucionalnih kapaciteta u kulturi, unaprijeđenje sistema i ulaganja u zaštitu kulturne baštine i unaprijeđenje sistema i ulaganja u savremenu produkciju, dok drugi strateški cilj obuhvata kreiranje ambijenta za razvoj kulturnih i kreativnih inicijativa, publike i saradnje.

Od izuzetnog nam je značaja, da pored pravno-regulatornog okvira i institucionalnih pitanja, radimo i na razvoju publike, kulturnih potreba i navika građana Crne Gore, jer zaista smatram da se progres jednog savremenog društva mjeri stepenom razvijenosti njegove kulture i odnosa građana i građanki prema istoj. Ono što me posebno raduje jeste da publika u Crnoj Gori pozitivno ocjenjuje donošenje strateškog dokumenta koji doživljava kao veoma važan dokument za unaprijeđenje kulture, a mi smo zaista uložili izuzetne napore da im kao krajnji proizvod ovog procesa pružimo dokument koji će kulturu Crne Gore pozicionirati visoko na međunarodnom nivou.

  • Veliki akcenat stavljen je i na sektor kreativnih industrija za vrijeme Vašeg mandata. Jeste li uspjeli u njegovoj afirmaciji?

Potencijal sektora kreativnih industrija bio je prepoznat, ali u stvarnosti sa jako malo politika koje su podržavale njegov razvoj. Na samom smo početku afirmacije i stvarne valorizacije sektora kreativnih industrija, imamo viziju i posvećenost, kroz multisektorski pristup jačamo ne samo kulturu i umjetnost, već i industriju, turizam, preduzetništvo i digitalnu tehnologiju.

Jedan od osnovnih fokusa u radu Ministarstva kulture i medija ogleda se u aktivnostima kojima kontinuirano radimo na unaprijeđenju sektora kreativnih industrija kao oblasti sa značajnim potencijalom za generisanje ekonomske dobiti i stvaranje uslova za održivi razvoj u oblasti kulture.Postavili smo i prezentovali koncept kreativnih habova koji ima za cilj povezivanje kreativaca i umjetnika iz različitih oblasti i zajedničko stvaranje proizvoda koji su multidisciplinarni i imaju konkretnu primjenu. Do sada su otvorena tri kreativna haba i to u Baru, Kotoru i Šavniku, a vjerujem da će se ovaj trend nastaviti. Pored toga, MKM je realizovalo konkurs u oblasti kreativnih industrija u prethodnoj godini, gdje su podržana 33 projekta sa oko 172 hiljade eura.

Takođe, ono na šta sam posebno ponosna jeste realizacija prve Nacionalne konferencije o kreativnosti u januaru u Kotoru. Za samo dva dana koliko je trajala konferencija uspjeli smo da čujemo skoro 60 panelista i prezentera iz najrazličitijih djelatnosti koji su govorili o kreativnosti i inspirisali mnogobrojnu publiku koja nas je pratila u toku trajanja konferencije. Zaista, i ja, a onda i čitava organizacija i oni koji su uzeli učešće, nosimo samo pozitivne utiske.

  • Muzej savremene umjetnosti i dalje je jedna od aktuelnih tema. Kakav značaj ovaj projekat ima za Crnu Goru i u kojoj smo fazi realizacije?

Ponosna sam jer je Crna Gora napokon dobila Muzej savremene umjetnosti. Kao što je javnost već upoznata donijeta je Odluka o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti, odnosno transformaciji Centra savremene umjetnosti u Muzej. Ovo je, kako smo više puta isticali jedan od najznačajnijih projekata u kulturi u prethodnom periodu, kojim se stvaraju uslovi za unaprijeđenje savremenog stvaralaštva, njegovu prezentaciju i čuvanje, te omogućava da se Crna Gora bolje pozicionira na regionalnoj i međunarodnoj kulturnoj mapi.

Podsjećamo da je Ministarstvo kulture i medija najprije iniciralo izradu Analize o ispunjavanju uslova i procjene opravdanosti transformacije Centra savremene umjetnosti u Muzej, i nakon toga marljivo radilo na realizaciji svih neophodnih koraka do realizacije samog osnivanja MSU. Koraci koji nas očekuju su određivanje tačne lokacije za izgradnju MSU u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i predstavnicima Glavnog grada, zatim je planirano raspisivanje međunarodnog konkursa za idejno rješenje objekta MSU, te postavljanje kamena temeljca i na samom kraju i izgradnja zgrade MSU.

Izuzetno sam srećna jer smo osnivanjem jedne ovakve javne ustanove koja je bila nepohodna Crnoj Gori obezbijedili ključne preduslove za razvoj savremenog umjetničkog stvaralaštva i vizuelne kulture, kao i za dugoročnu valorizaciju trajnih vrijednosti u savremenoj crnogorskoj umjetnosti. Govoreći sa stanovišta i ministarke i istoričarke umjetnosti, cijenim da savremena umjetnost u Crnoj Gori trenutno nije po standardima savremene evropske prakse, kao ni u skladu sa muzeološkim standardima.

Muzej savremene umjetnosti je razvojna šansa Crne Gore i Glavnog grada Podgorice. Svjesni smo da ovo nije samo ustanova usko stručne djelatnosti, već multifunkcionalna platforma koja kao takva u savremenoj praksi može dati puni doprinos ekonomskom razvoju, razvoju kreativnih industrija, ali i unaprijeđenju izgleda glavnog grada.

  • Sumirajući prethodnu godinu koji su to izazovi sa kojima ste suočili, i šta bi ste izdvojili kao posebna postignuća?

Godina dana je malo za sve planove koje sam sa timom postavila nakon preuzimanja mandata. Nefunkcionalni sistem, uspavani i neagilni procesi koje sam zatekla u resoru kulture, pokrenut je i postavljen tako da brzo daje rješenja, prati trendove razvoja i u konačnom unaprijeđuje i čuva našu kulturu i kulturnu baštinu. To izdvajam kao moju najveću pobjedu, jer ljudi su sistem i najveće blago institucija.

Kultura ne na jednoj adresi, već svima i svuda. Taj moto smo preslikali u svaku politiku koju smo izradili. Zato više novca za kulturu, više projekta kojima se finansira kulturno-umjetničko stvaralaštvo, preduzetništvo u kulturi, održivost i čuvaju kulturna dobra, veća dostupnost tim sredstvima i u pravo vrijeme.

Osim uvećanja budžeta za kulturu obezbijedili smo i veće zarade za zaposlene u ovoj oblasti potpisivanjem izmjena Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture. Ovaj proces je sa sobom nosio i određeno nezadovoljstvo grupe kulturnih djelatnika, te sam izuzetno zadovoljna da smo zajedno došli do rješenja kojim ćemo ispuniti i njihove zahtjeve.

Naglašavam da je potpisivanje GKU iskorak u pravcu poboljšanja prava i zarada kulturnih djelatnika i jasan signal postojanja trenda rasta podrške države kulturi i pratećim procesima. Zarade zaposlenima u oblasti kulture su povećane u prosjeku 25 odsto, a podsjećam da se koeficijenti nijesu mijenjali od 2016. godine kada je usvojen Granski kolektivni ugovor za ovu oblast.

  • Ministarstvo pokriva i oblast medija i u tom dijelu počela je i izmjena zakonskih regulativa. Koje mehanizme u tom dijelu treba još ojačati i kako, a da dobijemo što bolje i objektivnije medije?

Suprotno sektoru kulture, u resoru medija zatekla sam drugačiju situaciju, i dala punu podršku politikama koje su već bile započete. Govoreći o tome, Ministarstvo kulture i medija pripremilo je i poslalo na mišljenje nadležnim tijelima u Vladi Medijsku strategiju 2023-2027, sa Akcionim planom 2023-2024. Prvom Medijskom strategijom u Crnoj Gori definisani su ciljevi, pravci razvoja, i aktivnosti sa ciljem unapređenja ambijenta za slobodno i profesionalno novinarstvo, kako bi građanima bilo omogućeno pravo na istinite, pravovremene i cjelovite informacije.

Nacrtima tri medijska zakona predviđeno je više od 20 suštinskih izmjena u odnosu na važeće norme. Na primjer, data je definicija novinara i utvrđeno da se javni sektor ne može oglašavati u medijima koji nijesu registrovani, Fond za medijski pluralizam povećan je sa 0,09% na 0,20%, Ministarstvo određuje teme koje se finansiraju u tekućoj godini, na osnovu izvještaja EK i programa Vlade.

U brojkama, sa sadašnjih 960.000 eura, na više od 2 miliona eura se povećava iznos u Fondu. Radi podsticanja samoregulacije, predviđeno je da Fondu može pristupiti samo medij koji je upisan u evidenciju i koji je u mehanizmu samoregulacije, kao i kojem nije u prethodnih 6 mjeseci izrečena mjera zabrane emitovanja, kao što je slučaj sa jednom inostranom TV koja je sankcionisana zbog širenja mržnje.

Očukujem da ćemo donošenjem novih zakona, koje smo usklađivali sa mišljenjima naših evropskih partnera uspješno zaokružiti normativnu reformu medijskog sektora. Profesionalno i odgovorno novinarstvo je javni interes i jedini cilj Ministarstva kulture i medija je da se dođe do zakonskih rješenja kojima će se to postići i ispuniti međunorodne preuzete obaveze u oblastima slobode i izražavanja.

Izražavam veliko zadovoljstvo povodom napretka Crne Gore na ljestvici Svjetskog indeksa slobode medija, sa 63. na 39. mjesto. Ovaj parameter je istinski pokazatelj da je Vlada ostvarila konkretne rezultate u ovoj oblasti, i jeste nešto što nam poručuje da idemo u pravom smjeru, i ohrabruje nas da nastavimo dalje sa sprovođenjem politika koje doprinose uređenju ove oblasti. Sloboda izražavanja i sloboda medija od izuzetne su važnosti za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, a reforme u ovoj oblasti čine okosnicu poglavlja 23. koje se odnose na Pravosuđe i temeljna prava.

Пратите нас на

Коментари2

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније