[ Ljiljana Bojović, Radio CG ]

OD JUČE NA JAVNOJ RASPRAVI

Nacionalni plan razvoja kulture sveobuhvatniji ali ima niz nedostataka

Nacionalni plan razvoja kulture od juče je na javnoj raspravi, saopšteno je iz resora Maše Vlaović. Predloge i primjedbe na taj krovni dokument u kulturi, mogu se podnositi do 20. aprila. Da je riječ o sveobuhvatnijem petogodišnjem planu razvoja kulture u odnosu na prethodni, saglasni su sagovornici Radija Crne Gore, ali ukazuju i na niz nedostataka.

Nacionalni plan razvoja kulture bez koga je umjetnička scena već više od dvije godine, predstavljen je minulih dana Radnoj grupi. Da je riječ o mnogo ozbiljnijem i sveobuhvatnijem dokumentu, nego što je to bio prethodni koji je obuhvatao period od 2016 – 2021, smatraju članovi Radne grupe, umjetnik Mato Uljarević i dekan Fakulteta dramskih umjetnosti Edin Jašarović.

“Urađena je jedna ozbiljna analiza stanja i što se tiče nezavisne kulturne scene i što se tiče stanja u institucijama kulture. Mislim da na osnovu tih analiza prvi put imamo nacrt koji zaista na pravi način prepoznaje ono što su neke osnovne potrebe kulturne scene, osnovne prepreke sa kojima se ljudi u kulturi susrijeću, tako da mislim da je čitav plan mnogo organizovaniji, koncizniji i da mnogo bolje odgovara onome što su trenutni problemi”, ocjenjuje Uljarević.

“Ukupno gledano dokument je napredniji od prethodnog, ne u metodološkom smislu, ali jeste u onom pravcu djelovanja da se neki problemi konkretnije specifikuju. Ono što raduje, jeste što je jedno posebno poglavlje okrenuto prema najmnogobrojnijim akterima kulturne produkcije, a to je civilno drištvo. To je novitet ovog Nacionalnog programa, jer u principu targetira tu grupu zainteresovanih aktera, apsorbujući ih kroz javne politike”, navodi Edin Jašarović.

Osnivanje novih ustanova, poput Agencije za knjigu, planirano je krovnim strateškim dokumentom, što je pohvalno, smatra Mato Uljarević.

“Ona je nešto na čemu još treba da se radi, ali je pomenuta u analizi i mislim da će dosta izaći u susret problemima sa kojima se trenutno susrijeće izdavaštvo”, kaže Uljarević.

Uz pohvale, prepoznaju se u Nacionalom planu razvoja kulture i mane. Mora se, kaže, Uljarević raditi na unapređenju pravno-regulatornog okvira kulture, uvesti otkup umjetničkih djela, riješiti status i reprezentativnost udruženja, te neadekvatnost konkursnih poziva.

“Recimo, konkursne pozive usmjeriti direktno na nevladine organizacije koje su strukovna udruženja a koja pretenduju da budu reprezentativna. Kako tim udruženjima može da se pomogne kao što je npr. Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore koje broji oko 600 članova, a koje ima isti taj status kao svaka druga NVO, iako je Zakonom o kulturi koji je trenutno na snazi, predviđeno da reprezentativna udruženja uživaju neki poseban status i imaju podršku države”, mišljenja je Uljarević.

Nije, dodaje Uljarević, do kraja objašnjeno ni kako će se izvršiti transformacija Centra savremene umjetnosti u Muzej.

“Ostaje prazan prostor za instituciju koja će se baviti nekom savremenom produkcijom u oblasti likovne umjetnosti, s tim što ni Centar nije, kako se meni čini, na pravi način bio institucija koja treba da se bavi tim pitanjem. Dakle, potrebno je kroz neku reformu konkursa osmisliti adekvatni način kako će se podržavati likovno stvaralaštvo”, kaže Uljarević.

Edin Jašarović ukazuje da “dokument nema nikakvu orjentaciju ka depolitizaciji kulturnog sistema i skoro da ne pominje interkulturalni dijalog koji je prijeko potreban Crnoj Gori”.

Kao jedan od operativnih ciljeva u Nacionalnom planu razvoja kulture, postavljena je kandidatura Budve za EU prijestonicu kulture. Koordinator tog projekta i član Radne grupe Dušan Kaličanin, predložio je povezivanje institucija i NVO sektora.

“Da se povezuju kako u okviru države tako i internacionalno. Da se proba raditi na tome da država napravi specijalne ‘match funding’ konkurse, koji zapravo pomažu mladim ili već dokazanim akterima na kulturnoj sceni a koji konkurišu za međunarodne konkurse za koje je važno ne samo da znate da napišete konkurse već i da nađete kvalitetne partnere. Takođe, važno je i da u svojoj državi imate fondove gdje možete sopstveno učešće opravdati i zadovoljiti te kriterijume koji su obično 10, 15, 20 odsto sopstvenog učešća. Takvim pokretanjem ‘match funding-a’, na nacionalnom, ali i na opštinskom nivou, što mi u Budvi namjeravamo da uradimo, značajno bi se poboljšala šansa da projekti iz kulture NVO, pojedinaca, institucija, konkurišu i dobijaju sredstva i tako rade EU projekte”, navodi Kaličanin.

I statistička obrada podataka, nedostaje Nacionalnom planu kulture, ukazuje Edin Jašarović.

“Nisam sa tim zadovoljan, sa tim imputima koje su onda kvantifikacija doprinosa sektora, odnosno njegovog učinka u društvenom smislu, budžetu države. Dakle u tom domenu svaki od dokumenata i do sada je patio od nedostatka kvantifikacije i u tom pravcu dokument treba dalje razrađivati. Treba uraditi i faktografsku analizu i u ustanovama kulture”, ukazuje Jašarović.

Primjedbe i predloge na Nacionalni program razvoja kulture koji obuhvata period od 2023-2027 godine, zainteresovani mogu uputiti do 20. aprila, do kada je taj dokument na javnoj raspravi, kaže PR Ministarstva kulture i medija Hristina Bošković.

“Do 20. aprila stručna javnost u sinergiji sa Radnom grupom moći da učestvuje u finalnom definisanju najvažnijeg strateškog dokumenta za oblast kulture”, kazala je Bošković.

Očekuje se da dokument, kako je najavljeno iz Ministarstva kulture, u potpunosti bude završen polovinom godine.