P. R. [ PR Centar ]

Crnogorska kinoteka stub kulturne odgovornosti

Crnogorska kinoteka je stub kulturne odgovornosti, otvorena, savremena, društveno angažovana ustanova koja razumije značaj nasljeđa i potrebe sadašnjeg trenutka i kao takva i u narednim decenijama gradiće mostove kroz filmsku umjetnost i biti mjesto gdje film ne samo preživljava, već živi.

To je poruka sa svečanosti povodom obilježavanja jubileja - 25 godina rada Crnogorske kinoteke.

Direktor JU Crnogorska kinoteka, Pavle Simonović, istakao je da kinoteke postaju oaze sjećanja i mjesta gdje film ne samo da preživljava, već i živi.

“Kinoteka nije samo skladište filmskih traka i digitalnih zapisa. To je prostor gdje se vodi dijalog između generacija, gdje se budućnost gradi na temeljima prošlosti. Svaki film čuvan u našim arhivama priča priču o ljudskim emocijama, društvenim promjenama, istorijskim trenucima. To su priče koje nas podsjećaju na našu zajedničku ljudskost, na snagu umjetnosti da premosti razlike i inspiriše promjene”, rekao je Simonović.

U svijetu koji se često čini rascjepkanim, film ima, kako je rekao, moć da nas poveže.

“Kroz filmske kadrove možemo putovati kroz vrijeme i prostor, upoznati kulture koje su nam daleke, ali i prepoznati sebe u tuđim pričama. Predstavljanje filmske umjetnosti publici nije samo pitanje zabave, već i odgoja, informisanja i inspiracije. Kada ljudima pružimo priliku da gledaju, alaniziraju i razumiju filmove omogućavamo im da razviju kritičko mišljenje, emocionalnu inteligenciju i kreativnost”, siguran je Simonović.

Prema njegovim riječima, film postaje alat za obrazovanje, za podsticanje dijaloga i njegovanje kulture sjećanja.

“Kinematografija je most između prošlosti i budućnosti, a kinoteke su čuvari tog mosta. Naša misija nije samo da čuvamo filmsko nasljeđe, već da ga činimo dostupnim, da ga dijelimo sa svima koji žele da ga otkriju. Digitalna revolucija pruža nove mogućnosti za očuvanje i promociju filma, ali postavlja i nove zadatke- kako da zaštitimo filmsku baštinu od digitalnog propadanja, kako da očuvamo autentičnost filmskog iskustva u doba brzog sadržaja i algoritama? Naša odgovornost je velika, ali je i naša vjera u snagu kinematografije nepokolebljiva”, jasan je Simonović.

Crnogorska kinoteka će, kako je naglasio, i u narednim decenijama graditi mostove kroz filmsku umjetnost, biti mjesto gdje film ne samo preživljava, već inspiriše i živi.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da je Crnogorska kinoteka za 25 godina postojanja postala stub kulturne odgovornosti.

“Njen rad na očuvanju filmske baštine, kroz restauraciju, digitalizaciju i katalogizaciju, omogućava da filmovi ne budu samo artefakti prošlosti, već aktivni učesnici u stvaranju kulturnih značenja”, poruka je Vujović.

Kinoteka, kako je rekla, čuva crnogorsku priču, ali je u isto vrijeme ukorjenjuje u evropski i svjetski kontekst.

“Film je umjetnost koja bilježi stvarnost i preoblikuje je, otkrivajući slojeve značenja koji nadilaze trenutak svog nastanka. Crnogorska kinoteka to razumije. Kroz programe poput Feminescope ili ciklusa Dokufrikcija, ona ne samo da čuva filmove, već stvara prostore za kritičku refleksiju, društveni dijalog i estetsku inovaciju”, kazala je Vujović.

Dodala je da kinoteka nije samo muzej, ili arhiv, već živa laboratorija gdje se filmovi susreću sa novim generacijama gledalaca, istraživača i stvaralaca.

“Da su naše kulturne politike posvećene međunarodnoj saradnji i promociji naše kulture svjedoči i činjenica da smo nedavno potpisali Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Francuske. Prvi bilateralni filmski sporazum Crne Gore sa Francuskom omogućiće pristup crnogorskoj kinematografiji francuskim fondovima za produkciju i distribuciju i otvoriti nove mogućnosti za koprodukcije sa statusom nacionalnih djela”, navela je Vujović.

Dogovoreno je, kako je rekla, i formiranje radne grupe koja će biti zadužena da pripremi sve neophodne korake za konačno preuzimanje negativa igranih filmova iz fonda Lovćen Filma koji se trenutno čuvaju u Jugoslovenskoj kinoteci.

“Obezbjeđivanjem novog prostora za rad Kinoteke stvorili smo uslove za njihovo adekvatno čuvanje i želimo da bogato kinematografsko nadljeđe bude čuvano u našoj instituciji”, rekla je Vujović.

S obzirom na to da film ima veću i raznovrsniju publiku od svih ostalih umjetnosti, predano se, kako je kazala, radi na digitalizaciji bioskopskih sala širom Crne Gore i “sa ponosom ističem da smo digitalizovali i otvorili 12 od 15 bioskopskih sala”.

Ministarku raduje što ćemo ove godine imati priliku da pogledamo pet novih filmskih ostvarenja crnogorskih autora.

“Posebno raduje doprinos mladih stvaralaca, arhivista, programera koji kinoteku vide kao platformu za budućnost. U njihovim rukama, ova institucija postaje prenosilac novih estetskih pravaca i društvenih razgovora”, uvjerena je Vujović.

Prema njenom mišljenju, kinoteka je korektiv zaborava, jer ne čuva film zato što je prošao, već zato što mu se mora vraćati, kao pitanje, kao dokument, kao mogućnost.

“Njena funkcija nije konzervativna, već konstruktivna, iz prošlosti proizvoditi materijal za buduće promišljanje. I tu je njena prava snaga, u sposobnosti da filmsko nasljeđe ne zatvori u prošlost, već da ga stalno otvara savremenom čitanju, savremenom iskustvu dajući mu dubinu, slojevitost i usporenje koje postaje čin kulturne odgovornosti”, kazala je Vujović.

Kroz evropske projekte i strateške programe, Kinoteka je, kako je istakla, uspjela da otvori Crnu Goru prema savremenim tokovima evropske kinematografije, omogućivši prikazivanje značajnih filmskih ostvarenja u čak 11 gradova širom zemlje.

“Međunarodna pozicioniranost Kinoteke ne iscrpljuje se samo u prikazivačkoj djelatnosti. Kinoteka je razvila i prvi digitalni katalog filmske građe po FIAF standardima u postjugoslovenskom prostoru”, kazala je Vujović.

Svi programi Kinoteke, kako je primijetila, ukazuju na njenu jasnu viziju kao otvorene, savremene, društveno angažovane ustanove koja razumije značaj nasljeđa i potrebe sadašnjeg trenutka.

“Naše naslijeđe ne živi samo u arhivima, ono živi kroz ljude koji ga gledaju, razumiju i vrednuju. Zato je važno da nove generacije imaju priliku da se upoznaju sa starim, kultnim ostvarenjima naše kinematografije. Raduje činjenica da su vaše sale često tijesne i premale da prime sve zainteresovane i da imate brojnu i biranu publiku. To je najbolji dokaz da interesovanje postoji, i uvjerena sam da će ono samo rasti”, riječi su Vujović.

Nagrada “Kino-oko” za izuzetan doprinos očuvanju i promovisanju crnogorske filmske baštine, kao i razvoju filmske umjetnosti dodijeljena je Zdenki Perović.

Dobitnica nagrade je istakla da za nju rad u Kinoteci nikada nije bio samo posao, već poziv i važno mjesto gdje je mogla da doprinese “nečem većem od sebe, očuvanju filmskog fonda, kulturnog identiteta i svega što film kao umjetnost u sebi nosi”.

“U prostoru gdje se susreću prošlost i sadašnjost osjećala sam odgovornost, ali i mir. Uprkos izazovima, tjeskobama, vjerujem da snaga jedne profesije, kao i ličnosti leži upravo u sposobnosti i želji da ostane vjerna sebi, svom pozivu i vrijednostima. Danas sam jedina osoba koja je još uvijek u Kinoteci od njenog osnivanja. Zato mi posebno znači što je od sadašnjeg direktora potekla inicijativa da moj rad bude prepoznat i nagrađen. Njegov gest me je dirnuo, jer dolazi sa mjesta istinskog razumijevanja i poštovanja. Srećan jubilej”, poručila je Perović, koju su prisutni u Muzičkom centru pozdravili velikim aplauzom.

Na svečanosti je nastupila operska umjetnica Milica Raičević u pratnji tria, koji čine Davor Novak na klaviru, Marija Đuranović na violini i Olesja Anakovskaja na violončelu.

Prikazan je i kratkometražni dokumentarni film o Crnogorskoj kinoteci „Gdje živi film“.