Vanja Kovačević, TVCG

FILM o Štrpcima

U Kanu priznanje, od Crne Gore ni centa

Zlatna palma za najbolji kratki igrani film u Kanu pripala je ove godine hrvatskom reditelju Nebojši Slijepčeviću za film "Čovjek koji nije mogao da ćuti". Film o Štrpcima realizovan je u koprodukciji s kućama iz Bugarske, Francuske i Slovenije. Ipak, Crna Gora prije dvije godine imala je priliku da bude jedan od koproducenata, no tu šansu nije iskoristila. Da stručni ljudi ubuduće treba da donose odluke o filmovima, kažu sagovornici TVCG.

Jedan od načina da male kinematografije, kao što je naša, skrenu pažnju na sebe je da svijetu ponudi kvalitetne filmove.

Kako prepoznati njihov potencijal u startu, i šta treba učiniti da bi lični sud o filmu postao objektivno mjerilo vrijednosti, pitanja su na koja odgovora Ivan Đurović, koji je, da je Slijepčevićev film prošao na konkursu Filmskog centra 2022. trebao da bude jedan od njegovih koproducenata.

„To je samo pitanje iskustva članova komisije. Neko sebi daje za pravo da ocenjuje film, a očigledno nema dovoljno znanja, kompetencija raznih. Kada je pitanje o kinematografiji, znači nije samo dovoljno pročitati scenariju, trebao je pročitati i te produkcijske aspekte projekta, ko je sve finansirao do sad, koje su prave reference autora koji stoji iza toga filma i na osnovu toga se donose neka kompetentna odluka“, kaže Ivan Đurović.

Režiser Draško Đurović bio je jedan od članova komisije za dodjelu sredstava kada je konkurisao Slijepčevićev film. Iako nije htio pred kamere poslao je pisano obavještenje:

„Čestitam kolegama iz Hrvatske na osvojenoj Zlatnoj palmi za kratki film. Nadam se da će ovaj uspjeh biti podsticaj i izazov i autorima iz Crne Gore da krenu filmovanja o bolnim temama iz devedesetih prošlog vijeka“, kazao je reditelj Draško Đurović.

Ivan Đurović predlaže i jedno od mogućih rješenja.

„Da se ta stvar profesionalizuje, odnosno da neko ko je član komisije potpiše ugovor da se to dobro plati jer taj čovjek ili ta žena treba se odreknu konkursa u narednih makar dvije godine i da osoba stane iza odluka“, navodi Ivan Đurović.

Slijepčevićevo ostvarenje bilo je u konkurenciji sa još deset naslova iz cijelog svijeta, a u selekciji je uvršten među više od 4.200 prijava.