Lidija Glišić

Generacijski svjetovi – tako blizu, a tako daleko

Razvoj digitalizacije i vještačke inteligencije napravio je veliki jaz između generacija koje žive u istoj vremenskoj tački i dijele isti prostor, ali to čine po potpuno dru-gačijim životnim obrascima.

Пише: Lidija Glišić Види све колумне

Jednu generaciju oblikuju, osim vremenskog okvira od dvadesetak godina, i zajednička iskustva društvenih zbivanja kojima svjedoči, kao i kulturne i druge vrijednosti koje dijeli, a danas, više nego prije, i ubrzan tehnološki razvoj.

Ipak, civilizacijski skok koji je načinjen prodorom digitalizacije i vještačke inteligencije, stvorio je jaz koji generaciji Bejbi bumera, rođenih poslije Drugog svjetskog rata, pa i generaciji X, rođenoj do 1980, nije lako preskočiti.

Danas, kada su Milenijalci (rođeni između 1981. i 1996. godine), prva generacija koja je prihvatila digitalno okruženje, već uveliko roditelji, mi dijelimo isti životni prostor i sa njihovom djecom, generacijama Z i Alfa.

Zed generaciju čine mladi ljudi koji su rasli u doba brzog tehnološkog razvoja, interneta, pametnih telefona i društvenih mreža. Stručnjaci ih opisuju kao kritički nastrojene, empatične i spremne da mijenjaju svijet na bolje. Takođe, njihova očekivanja od posla su potpuno drugačija od očekivanja njihovih roditelja. Odgovara im fleksibilni način rada koji omogućuje digitalno doba, kao što je rad od kuće i prijatno radno okruženje, što se uklapa u njihov ideal balansa između poslovnog i privatnog života.

Njihova mlađa braća i sestre, generacija Alfa, počeli su da se rađaju oko 2010. godine u vrijeme kada je lansiran iPad i pokrenut Instagram, pa su tako od svojih najranijih godina postali nerazdvojivi dio digitalnog svijeta. Oni su u potpunosti djeca 21. vijeka i prva generacija koja će u svojim poznim godinama moći da doživi ulazak u naredni vijek. Budući da su iskusili pandemiju i tragedije izazvane pucnjavama u školama, često znaju biti apatični i demotivisani, ali s obzirom da su to djeca Milenijalaca i generacije Z, mogu očekivati ozbiljnu podršku roditelja kada je riječ o mentalnom zdravlju koje im je jako bitno.

Današnja Alfa djeca, sjutra će se vjerovatno baviti profesijama koje još uvijek ne postoje, granica između njihove i vještačke inteligencije polako će nestajati, a svoju individualnost pokušaće da zaštite na sve načine.

Ovo je vrijeme rađanja i jedne nove kulture igara, gejminga, koja takođe stvara svoj žargon nerazumljiv okolini. Ali dok generacija Alfa igrice vidi kao način da izrazi svoju kreativnost, da gradi i stvara sopstvene svjetove, igračima generacije Z igrice služe za bijeg i opuštanje.

Još jedan od fenomena koji prati nove generacije je i osiromašenje jezičke komunikacije na koju smo u prošlosti navikli. Lakonsko sporazumijevanje skraćenicama, mimovima i gifovima, gubljenje interpunkcije, korišćenje emotikona, već je osiromašilo jezik kojim smo se nekada sporazumijevali, pa nije ni čudo da je međugeneracijska komunikacija dodatno produbila već postojeći jaz.

Uz brzinu i sažetost izražavanja, razlog nerazumijevanja sa prethodnim generacijama leži i u specifičnim kulturnim referencama novih generacija na popularnu i mim kulturu, davanju poznatim riječima i izrazima potpuno suprotna značenja, kao i upotrebi ironije.

Kada neko naglo prekine kontakt sa osobom bez objašnjenja, to je "goustovanje" (ghosting). "Šautaut" (shoutout) je javna pohvala ili preporuka nekoga na društvenim mrežama, dok se već čuveni izraz "krindž" (cringe) upotrebljava za osjećaj neprijatnosti, što bi starije generacije rekle, za transfer blama. "Geslajting" (gaslighting) je takođe zanimljiv izraz novih generacija kojim izražavaju osjećaj manipulacije kada se neko tjera da sumnja u sopstvena uvjerenja. Jedan od čestih izraza za dobar stil oblačenja je riječ "drip". Oksfordski rječnik je za riječ 2023. godine proglasio "riz", izvedenu od riječi "harizma", a koja se odnosi na sposobnost osobe da privuče partnera "stilom i šarmom".

Ipak, lingvista Dejvid Kristal, govoreći o budućnosti engleskog jezika u kontekstu promjena koje unose nove generacije, kaže da je engleski jezik danas najvećim dijelom isti kao što je bio prije 20 godina.

"Zbog toga još uvijek možemo da pročitamo transkript iz 18. vijeka govora koji je Džordž Vašington održao svojim trupama i razumijemo ga u cjelosti."

Januar 2025. godine označio je početak ere generacije Beta, koja će trajati do 2040. Kako će bebe koje se upravo rađaju upoznavati svijet i komunicirati sa ostalim generacijama, za sada možemo samo da pretpostavimo. Predviđanja kažu da će generacija Beta biti najdigitalizovanija, najdugovječnija i najviše umrežena generacija do sada. Odrastaće u svijetu vještačke inteligencije, automatizacije i ekološke odgovornosti, sa potpuno drugačijim načinom učenja, rada i interakcije sa svijetom.

Svaka od pomenutih generacija, uključujući i one rođene u prošlom vijeku, ima svoj autonomni svijet, jezik, rituale, shvatanje vremena i iskustva. U međuvremenu, tehnologija je odvojila djedove i unuke praveći generacijski ponor među njima, ostavljajući "staromodnoj" ljubavi da tu prepreku prevaziđe.

Ako smo svi mi koji smo napunili 30 i više godina u žargonu današnjih tinejdžera odavno postali "stariji od vatre", šta ćemo tek biti novorođenima iz "plemena Beta", možemo samo da nagađamo.