Nikola Banićević

stav

Atentat

Gaj Julije Cezar 15. marta 44 godine p.n.e odlučio je da u rimskoj Pompeji prisustvuje sjednici Senata. Nije slutio da će mu to biti poslednje pojavljivanje pred rimskim narodom. Atentatori predvođeni Brutom, usmrtili su ga sa 23 uboda nožem. Ovaj događaj se uzima kao prvi uspiješan atentat na jednu politčku ličnost. Avgustovsko predvečerje na kotorskoj rivi bilo je poslednje što će vidjeti crnogorski vladar Knjaz Danilo, dok je čekao da uplovi brod, na koji se nikada nije ukrcao.

Пише: Nikola Banićević Види све колумне

Atentat na njega izvršio je Todor Kadić. Obilazeći tokom martovskog jutra 1934. godine Marsej, pozdravljanje okupljenom narodu prekunio hitac iz pištolja, koji je usmrtio jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića. Svijet je svjedočio i drugim atentatima na političke ličnosti.

Atentat predstavlja oblik terorizma i pojedinačni je akt nasilja, a pored njega u ove akte ubrajaju se otmice, ubacivanje naoružanih grupa, diverzije, sabotaža. Atentat kao teroristički akt može biti proizvod djelovanja pojedinca ili grupa unutar države, sredstvo za subverzivno djelovanje drugih država i aktivnost međunarodnih terorističkih grupa. Atentat je krivično djelo prepoznato u nacionalnim i međunarodnom pravu. On se ne dešava kao plod slučajnosti, već se vrši na organizovan način i svijesno. Načini izvršenja su različiti.

Italijanski premijer, političar i vizionar Aldo Moro u rano jutro 16.marta 1978. godine uputio se ka Parlamentu. U uskoj rimskoj ulici Via Fani otela ga je teroristička grupa „Crvene brigade”, a 55 dana kasnije lišila života. Nije stigao da formira vladu pomirenja između Demohrišćanske stranke na čijem je čelu bio i Komunističke partije Italije. Njegov trud da pomiri italijansko društvo bio je bezuspiješan. Ovo je primjer atentata putem ubistva i otmice na organizovan način od strane terorističke grupe. Namjera terorista je bila da italijansko društvo i dalje ostane podjeljeno i radikalno, kako bi se njihov djelovanje nastavilo.

Vijest da je atentat izvršen na slovačkog premijera Fica, šokirala je evropsku javnost.. Istraga pokazuje da se radi o izolovanom incidentu, koji nije aktivnost neke terorističke organizacije. Ostaje da istraga pokaže da li postoje politički motivi? Prilikom davanja odgovora na ovo pitanje, treba uzeti u obzir činjenice da je njegov dolazak na vlast značio smanjenje vojne pomoći Ukrajini, jačanje odnosa sa Ruskom Federacijom, pokušaj smanjenja kazne za korupciju i upitnost u vezi sa medijskim slobodama. Premijeru Fricu predstoji borba za život, a Slovačkoj borba za stabilnost države i društva Iran žali za stradalim predsjednikom Raisijem, koji je život izgubio u avionskoj nesreći prije četiri dana.

Na pitanje da li je postojala politička pozadina ubistva, nećemo dobiti odgovor, zbog autokratskog načina vlasti u ovoj državi. Raisi je uvećavao svoju političku moć. Nije omiljen kod građana niti u međunarodnoj zajednici, pokazuje da pripada tvrdoj liniji iranskog režima. Da li je motivi politički porast njegove moći na izborima i Homeninijev strah od prijevremenog odlaska, ostaje da se vidi.

Atentati kao vid nasilne političke borbe utiču na politička dešavanja u značajnoj mjeri. Bilo da su proizvod unutarpolitičkih dešavanja ili uvezeni spolja, destabilizuju državu i društvo i često osporavaju demokratski razvoj. Vrijeme koje je pred nama pokazaće da li će se dalje čuti rečenica „Zar i ti sine Brute!”