- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kolumne
09. 02. 2024.
07:15 >> 07:15
Čitaj mi:
OCJENA
Ljudski strah i nove tehnologije
Čovjek se od svog postanka suočavao sa izazovima, rizicima i prijetnjama po život i opstanak. Čovjekova bezbjednost ugrožena je djelovanjem mnoštva složenih faktora, koji ne poznaju granice. Stoga je potrebno djelovati na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou u cilju očuvanja ljudskog života.
Piše: Nikola Banićević
Ljudska bezbjednost prvi put se pominje 1994. godine u Izvještaju o ljudskom razvoju UNDP. Ona podrazumijeva oslobađanja čovjeka od straha za život. Sloboda od straha predstavlja slobodu od nasilja, koje je proizvod sukoba većeg ili manjeg inteziteta. Ljudski život može biti ugrožen indirektnim efektima sukoba i to: siromaštvom, nedostatkom hrane i vode i pojavom zaraznih bolesti. Prema Izvještaju o ljudskoj bezbjednosti UNDP iz 2022. godine, posebna prijetnja po ljudsku bezbjednost dolazi od zloupotrebe novih tehnologija, digitalnih sistema i nasilja u sajber prostoru.
Brzina razvoja novih tehnologija i digitalnih sistema učinila je da njihova zloupotreba postane prijetnja po ljudsku bezbjednost. Stvoren je sajber prostor, kao nova sredina za djelovanje terorista, organizovanih kriminalnih grupa i sajber kriminalaca. Sajber prijetnje mogu biti motivisane potrebom za ostvarivanjem dobiti na ilegalan način, kriminalnim, političkim i korporacijskim obračunima. Šteta nastala djelovanjem sajber kriminala u 2021. godini na svjetskom nivou iznosila je 60 % više u odnosu na početak 2020. godine.
Najveći broj napada, njih 65% odnosio se na krađu indentiteta, 17% na ilegalan pristup računaru i 13% na razne vrste finansijskih prevara. Sajber napadi najviše pogađaju nerazvijene i zemlje u razvoju. One posjeduju nedovoljno razvijenu otpornost mreža i sistema na sajber napade. Za detektovanje sajber napada u ovim državama bilo je potrebno 66 dana, dok je globalni prosjek 24 dana. Državu i društvenu zajednicu u ovim državama, najviše pogađaju korišćenje zlonamjernih softvera, različite vrste sajber napada i prevare putem društvenih mreža. U 2020. godini najmanje sigurnih softvera na svjetu bilo je u Eritreji i Bocevani. Ova činjenica ukazuje da je subsaharska afrika najranjiviji dio svjeta na sajber napade.
Zloupotreba nove tehnologije i digitalnih sistema u sajber prostoru, dovela je do sajber ratovanja, kao novog vida sukoba među akterima. Ova vrsta ratovanja, između ostalog obuhvata napade na digitalne sisteme, kojima se upravlja kritičnom infrastrukturom. Najbolji primjer je napad na informacioni sistem firme Colonial Pipeline Company zlonamjernim softverom ransomware u maju 2021. godine. Došlo je do višednevnog prekida snabdijevanja naftom većeg djela istoka SAD, zbog oštećenja cjevovoda od Teksasa do Nju Džersija. Ljudska i nacionalna bezbjednost u budućnosti će biti ugrožena ratovanjem uz pomoć vještačke inteligencije, koja će promjeniti prirodu sukoba. Oni će se voditi na dehumanizovan način udarima sa distance. UN su prepoznale opasnost od korišćenja robotizovanog oružja i pozvale na zabranu njegove upotrebe.
Nove tehnologije i digitalni sistemi su "dobre sluge a zli gospodari”. Njihovo korišćenje trebalo bi da pomogne povećanju indexa ljudske bezbjednosti i učini da se čovjek osjeća bezbjednije i sigurnije u odnosu na izazove modernog doba. Međutim, nove digitalne tehnologije za sada pokazuju i svoju tamnu stranu. Ljudska bezbjednost danas je ugrožena više nego ikada.
Znanje o tome treba da nam bude signal za spremnost na nove aimetrične prijetnje, koje nam budućnost donosi.
(mr Nikola Banićević je predavač i doktorand na Humanističkim studijama, UDG na smjeru Međunarodna bezbjednost)
Коментари0
Остави коментар