А.М.

ZA PET POSLANIKA DPS I SD

Odbor predložio skidanje imuniteta, sjednica plenuma ni u najavi

Rukovodstvu Skupštine Crne Gore još nije dostavljen zahtjev za sazivanje vanredne sjednice na čijem bi se dnevnom redu našlo pitanje skidanja imuniteta poslanicima DPS-a Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić i Suzani Pribilović, kao i poslanicima SD- a Damiru Šehoviću i Ivanu Brajoviću, koje tužilaštvo sumnjiči u slučaju "Stanovi", potvrđeno je Portalu RTCG iz Skupštine.

Administrativni odbor je 22. decembra prošle godine jednoglasno predložio Skupštini Crne Gore ukidanje imuniteta pomenutim poslanicima zbog sumnje da su kao dio Vladine Komisije za rješavanje stambenih pitanja zloupotrijebili službeni položaj. No, zahtjev da sjednica bude održana kabinetu predsjednice parlamenta Danijele Đurović, nije stigao.

"Iz komunikacije Službe Skupštine sa predsjednicom, potpredsjednicima i klubovima poslanika koja se odvija na dnevnom nivou, možemo vas informisati da Skupštini Crne Gore još nije dostavljen zahtjev za sazivanje vanredne sjednice na čijem bi se dnevnom redu našlo pitanje skidanja imuniteta pomenutim poslanicima", kazali su iz kabineta predsjednice Skupštine u odgovoru na pitanja Portala RTCG. 

Za sazivanje sjednice dovoljna je inicijativa najmanje 27 poslanika.

"Važno je naglasiti da predsjednica Skupštine ne saziva Skupštinu na vanredno zasjedanje po sopstvenoj inicijativi, već saglasno Ustavu Crne Gore to je ovlašćenje najmanje trećine ukupnog broja poslanika, predsjednika Crne Gore i predsjednika Vlade", saopštili su nam iz Skupštine.

Dodaju da je evidentno da se vanredno zasijedanje ne može zakazati ni na inicijativu predsjednice Skupštine, ni Administrativnog odbora po zahtjevu Specijalnog državnog tužilaštva, već na osnovu Ustavom i Poslovnikom Skupštine propisanih podnosilaca inicijative. 

Član 128 Poslovnika Skupštine Crne Gore propisuje da se vanredno zasijedanje može održati u vremenu od prvog radnog dana u januaru do posljednjeg radnog dana u februaru i od prvog radnog dana u avgustu do posljednjeg radnog dana u septembru, pri čemu podnosilac zahtjeva za vanredno zasijedanje određuje dan održavanja i dnevni red sjednice.

"Saglasno istom članu Poslovnika, Skupštinu na sjednicu vanrednog zasijedanja predsjednik Skupštine će sazvati u vrijeme i sa dnevnim redom naznačenim u zahtjevu za vanredno zasijedanje", pojašnjavaju proceduru iz Skupštine Crne Gore.

Poručili su i da podnosilac zahtjeva za vanredno zasijedanje ne može zahtijevati sazivanje Skupštine u vremenu kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, a za dnevni red sjednice može predložiti samo predloge akata čiji je ovlašćeni predlagač.

"Izuzetno, predsjednik Crne Gore može zahtijevati sazivanje Skupštine na vanredno zasijedanje u roku kraćem od 15 dana", kazali su iz Skupštine.

Podsjećamo, SDT je formiralo predmet protiv Boškovića, Sekulić, Pribilović, Brajovića i Šehovića, kao i protiv Budimira Šegrta, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, te Dražena Miličkovića zbog sumnje da su zloupotrebili službeni položaj prilikom rješavanja stambenih potreba funkcionera Vlade.

Zbog sumnje da su učinili isto krivično djelo SDT je formirao predmet i protiv Osmana Nurkovića, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

U dopisu Skupštini SDT je tada naveo da je razmatranjem krivične prijave utvrđeno da postoji odgovarajući stepen sumnje da su prijavljeni, od 2016. do 2020. godine, učinili to krivično djelo, donoseći odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera Vlade.