M.M.Lj.

Mugoša

"Spajić pokušao da opravda nedosljednost njegovih poslanika"

Predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da je premijer Milojko Spajić na manipulativan način pokušao da opravda neprincipijelost i nedosljednost njegovih poslanika u slučaju sudija Radovana Gogića i Dragane Đuranović.

"Premijer je na juče na presu koristeći moje ime i činjenicu da sam bio dosljedan i principijelan u svakom slučaju po pitanju prestanka mandata sudija Ustavnog suda pokušao na manipulativan i njemu svojstven način da opravda neprincipijelost i nedosljednost, odnosno različito ponašanje njegovih poslanika u slučaju sudija Radovana Gogića i Dragane Đuranović", saopštio je Mugoša.

On je kazao da i u slučaju sudije Draškovića, krajem 2021, iako tada nije pratio tu problematiku, sagledavanjem javno dostupne dokumentacije jasno se, kako kaže, vidi da se tadašnje ponašanje Ustavnog odbora razlikuje od sadašnjeg u slučaju sutkinje Đuranović.

"Iz najmanje tri razloga: Tada je Ustavni odbor tražio da ga Ustavni sud obavijesti o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije (sada to Ustavni odbor nije uradio nego je predsjednica samoinicijativno samo tražila podatke o darumu rodjenja i stažu sudija); Ustavni sud je u slučaju Draškovića obavijestio Skupštinu da je održao sjednicu po tom pitanju (sada se to nije desilo);. Sudiji Draškoviću je na osnovu predloga Ustavnog odbora tada konstatovan prestanak funkcije zbog odredbi iz Zakona o radu a ne Zakona o PIO…”, napisao je Mugoša na mreži X.

Prema njegovim riječima da još situacija bude problematičnija i opasnija, Ustavni odbor je svjesno u slučaju sutkinje Đuranović prenebregao javno dostupni podatak da je Ustavni sud na sjednici od 27. juna ove godine zauzeo ponovo stav da se primjenjuje Zakon o radu a ne Zakon o PIO i da shodno tome nisu ispunjeni uslovi za prestanak mandata sudija Ustavnog suda.

“Ne samo da je Ustavni odbor neustavno preuzeo nadležnost Ustavnog suda da utvrđuje nastupanje razloga za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, nego je to uradio znajući da je Ustavni sud na sjednici zauzeo većinski stav (4:2) da se primjenjuje Zakon o radu, a ne Zakon o PIO.

Legitimno je, kako navodi Mugoša, što kod poslanika postoje različita mišljenja o tome po kojem zakonu prestaje funkcija sudija, ali je Ustav jasno definisao da to utvrđuje Ustavni sud i to na sjednici (član 154 stav 3): “Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.”