P. R.

DFC: Na liniji činjenica i demokratskih principa

Digitalni forenzički centar (DFC) saopštio je da izražava žaljenje zbog netačnih i neutemeljenih ocjena koje je Ambasada Narodne Republike Kine u Podgorici uputila na naš račun u cilju diskreditacije najnovije DFC studije "Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i transformacija međunarodnog poretka".

Reagovanje Ambasade Kine, kako navode, predstavlja pokušaj diskreditacije nezavisnog istraživačkog rada koji se temelji na verifikovanim podacima, relevantnim izvorima i međunarodno priznatoj metodologiji.

Reagovanje DFC-a prenosimo integralno:

"DFC u svom radu dosljedno primjenjuje principe nepristrasnosti, naučne objektivnosti i transparentnosti. Studija o Kini ne predstavlja napad, već analitički osvrt na širi strateški kontekst kineskog djelovanja u Crnoj Gori, regionu Zapadnog Balkana i šire, uključujući ekonomske, medijske, političke i digitalne aspekte tog djelovanja. Svi navodi su potkrijepljeni javno dostupnim činjenicama, zvaničnim izvorima, analizama međunarodnih organizacija i prethodnim istraživanjima iz oblasti geopolitike, bezbjednosti i ekonomije.

Naslov saopštenja Ambasade NR Kine sam po sebi jasno ukazuje na cilj da se rad DFC predstavi kao neprijateljski. U samom sadržaju, kroz 6 tačaka, Ambasada ne iznosi nijedan konkretan argument koji bi demantovao činjenice, izvore ili analitičke nalaze koje studija prezentuje.

Iako 6 tačaka koje je Ambasada iznijela u saopštenju ne targetiraju DFC, one ne održavaju realnu sliku kao ni nalaze studije:

• Studija nigdje ne dovodi u pitanje politiku jedne Kine. Međutim, zapažanja o Sinđijangu i Hongkongu su izvedena iz izvještaja Ujedinjenih nacija, Human Rights Watch, Amnesty International i brojnih međunarodnih medijskih i akademskih izvora, koji dokumentuju sistematska kršenja ljudskih prava.

• DFC u u studiji ne spori, već naglašava snažne trgovinske veze Kine i EU. Međutim, studija analizira i upozorava na neravnotežu, zavisnost i moguće geopolitičke implikacije, uključujući digitalnu infrastrukturu, energetsku bezbjednost i tehnološki suverenitet, što su stavovi koje su u prethodnom periodu iznijeli i najviši zvaničnici EU. Ekonomska saradnja ne isključuje potrebu za pažljivim razmatranjem političkih posljedica koje ona sa sobom nosi.

• U studiji je jasno naglašeno da se Kina ne miješa u unutrašnja pitanje Crne Gore, kao i da podržava članstvo Crne Gore u EU. Međutim, isto tako aranžmani zemalja Zapadnog Balkana sa Kinom najčešće prati netransparentna procedura, narušavanje životne sredine ili prava radnika. Primjere netransparentnosti i narušavanja životne sredine imali smo u Crnoj Gori tokom gradnje dionice auto-puta. Takve prakse ne doprinose evropskom putu Crne Gore, čak naprotiv one ga usporavaju.

• Svjetske sile, i sa Zapada i sa Istoka, teže da osnaže svoj uticaj na Afričkom kontinentu. Kineska saradnja sa afričkim državama je nesporno intenzivna, ali postoje brojni izvještaji (uključujući i iz Afrike) koji ukazuju na zaduživanje, neravnopravan ekonomski odnos i dominaciju kineskih firmi u projektima koji ne ostavljaju dugoročne benefite za lokalne zajednice. Pozivanje na brojke ne isključuje potrebu za analizom strukturne zavisnosti koja je često posljedica takvih odnosa.

• Ambasada Kine u Crnoj Gori brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu naziva ukrajinskom krizom. To je dovoljno da se vidi koliko je objektivan i pravičan stav Kine po pitanju ruskog napada na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Kina je neposredno uoči početka ruske agresije sa tom zemljom potisala Deklaraciju o saradnji bez ograničenja. Takođe, kineski zvaničnici pravdaju rusku agresiju na Ukrajinu narativom o širenju NATO. Time se postavlja pitanje da li Kina smatra članstvo Crne Gore u NATO kao prijetnju Rusiji i kao opravdanje za agresiju na Ukrajinu.

• Naša studija ne negira značaj kulturne i obrazovne razmjene. Međutim, važno je da crnogorski građani i donosioci odluka budu svjesni da su mediji, kultura i obrazovanje standardni alati meke moći velikih sila. Takođe, stav da Kina ne širi dezinformacije je lako provjerljiv. Osim već pomenutog manipulativnog narativa o širenju NATO kao uzroku za rusku agresiju, tu su i primjeri tokom COVID-19 pandemije. Jedan takav primjer DFC je razotkrio godine.

Na kraju, cilj studije nije napad na Kinu, već doprinos otvorenoj i informisanoj debati o ulozi velikih sila u našoj zemlji i regionu. Reagovanje ambasade, umjesto da ponudi konkretne argumente pribjegava retorici koja pokušava da utiče na javnu percepciju i obeshrabri nezavisni istraživački rad.

Razumijemo da je zadatak svake ambasade – pa i kineske – da zastupa i štiti interese svoje države. Međutim, očekujemo da se razumije da je misija DFC da doprinosi zaštiti strateških interesa Crne Gore, njenom demokratskom razvoju, slobodi izražavanja i otpornosti društva na maligne uticaje, bez obzira odakle oni dolazili. Kritička analiza nije neprijateljski čin, ona je osnov zdravog demokratskog društva.

Pozivamo Ambasadu Narodne Republike Kine, kao i sve druge zainteresovane aktere, na konstruktivan dijalog, uz puno poštovanje slobode izražavanja, akademske nezavisnosti i prava javnosti da bude informisana o ključnim geopolitičkim pitanjima. U demokratskom društvu, kritički osvrt i analitičko promišljanje ne predstavljaju napad, već osnovu za odgovornu javnu diskusiju.

DFC će nastaviti da sprovodi istraživanja o svim temama od javnog interesa, uključujući djelovanje stranih aktera, u skladu sa svojom misijom – da doprinosi većoj otpornosti društva na manipulacije informacijama i prikrivene uticaje u cilju jačanja demokratije u našoj zemlji."