М.Л.Б./А.Ј.

"CRVENI ALARM"

Rezultati PISA testiranja gori nego 2018.

Na najvećem međunarodnom testiranju u oblasti obrazovanja crnogorski đaci ostvarili su gore rezultate iz svih oblasti u odnosu na PISA istraživanje iz 2018. godine. To je saopšteno na konferenciji za novinare Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ispitnog centra, na kojoj su predstavljeni rezultati PISA testiranja učenika za prošlu godinu.

PISA testiranje sprovedeno je iz matematike, čitanja i nauke. U Crnoj Gori PISA testiranje je sprovedeno u aprilu i maju 2022, među  5.793 učenika iz 63 škole, čime je obuhvaćeno 93% ukupne populacije ovog uzrasta. 

Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, na konferenciji za novinare kazao je da su rezultati PISA testiranja za 2022. gori nego 2018.

Iz “čitanja“ naši đaci su najbolji rezultat imali 2015. godine, kada su imali 427 bodova, sada su pali na 405.

Iz “matematike” 2018. godine rezultat je bio 430, a na posljednjem istraživanju to je pad na 406 bodova.

U oblasti "nauke" đaci su ostvarili 403 boda za 2022. godinu, dok je na testiranju 2018. to bilo 415 bodova.

Crnogorski đaci iz matematike su na ukupnoj listi PISA istraživanja na 54. mjestu, iz čitanja 56. i iz nauke 62. U odnosu na države regiona naši đaci ostvarili su bolje rezultate od vršnjaka iz Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, a slabije od Slovenije, Hrvatske i Srbije.

"Zabrinjava veliki procenat učenika sa slabim postignućima koji je duplo veći u odnosu na OECD prosjek, a svega je 1% učenika sa najboljim postignućima, u odnosu na 7% koliko iznosi OECD prosjek", naglasio je Trivić.

U odnosu djevojčice -  dječaci, za nijansu bolji rezultat su postigle djevojčice u matematici, dok je on značajnije izražen u čitanju i nauci.

U Ispitnom centru ističu da PISA ispituje u kojoj mjeri socio-ekonomske razlike utiču na postignuća učenika. U Crnoj Gori najveći udio učenika (30%) nisu bili među najugroženijima ni među najprivilegovanijima. Oko 14% učenika u nepovoljnijem socio-ekonomskom položaju je u četvrtini najuspješnijih iz matematike. Ovi učenici se mogu smatrati akademski otpornim, jer su uprkos nepovoljnom socio-ekonomskom statusu, postigli obrazovnu izvrsnost u poređenju sa ostalima.

"U oblasti koja ispituje kako se učenici osjećaju u našim školama, bilježimo napredak u odnosu na prethodni ciklus, jer je povećan procenat učenika koji lako sklapaju prijateljstva u školi, povećan je procenat učenika koji osjećaju da pripadaju školi, a smanjen je broj onih koji se osjećaju kao stranci, neprijatno ili usamljeno", navode u Ispitnom centru. 

Crna Gora bilježi bolje rezultate u oblasti psihičkog blagostanja, fleksibilnosti i otpornosti na stres i poteškoće, društvene odnose, balansa između škole i slobodnog vremena i otvorenosti prema različitostima. Prostora za unaprijeđenje ima u oblastima akademskog uspjeha, odgovornog djelovanja i angažovanosti u društvu, angažovanosti i zalaganja u školi.

"Na PISA testiranju je učestvovalo 49 srednjih škola iz Crne Gore, i treba da istaknemo da su učenici iz 6 škola postigli rezultat bolji u odnosu na OECD prosjek, jedna škola na samom prosjeku, a zabrinjavajuće je što su preostale 42 škole postigle rezultat ispod prosjeka OECD zemalja", zaključio je direktor Ispitnog centra Crne Gore.

Bojović: Rezultati su crveni alarm

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović kaže da su rezultati ovog israživanja crveni alarm za prosvjetu.

“Ne da ne možemo biti zadovoljni, već da upalimo crveni alarm”, kazao je Bojović.

Kaže da je potrebno da se jasno preduzmu reforme u cilju poboljšanja obrazovanja i to u svim pravcima.

"Pojedine reforme su se morale sprovoditi kako bismo se uskladili sa partnerima, da se upodobimo sa njihovim obrazovnim sistemima”, kazao je Bojović.

On navodi i da reforme nijesu sprovođene i da ne daju rezultat. Kaže kako je potrebno preispitati nastavne planove, odnos između obaveznog i izbornih predmeta, kao i da su temeljna znanja i nauka nedovoljno zastupljeni.

“Neophodna je i digitalizacija obrazovanja”, kazao je Bojović.

Poručuje i da je potrebno vratiti status prosvjetarima i staviti nastavnike u središte.

“Desilo se devalviranje na raznim nivoima, koje se odrazilo i na prosvjetni sistem”, poručio je Bojović.

Ministarka prosvjete prof. dr Anđela Jakić Stojanović je preldožila pokretanje akcije u našim školama zvana NTC sistem učenja.

"U pitanju je savremeni sistem obrazovanja kojim će se vršiti testiranje kognitivnih sistema inteligencije", naglasio je Bojović.

Kada je riječ o posljednjim rezultatima PISA testiranja među našim učenicima, Bojović smatra da jedan od problema može biti i to što se PISA testiranje ne izvodi sa ocjenama, pa učenici nemaju motivaciju za odgovaranje. Iz tih razloga treba naći najbolja rješenja kako bi učenici pokazali svoja prava znanja i odraditi mnogo bolju pripremu djece za PISA testiranje.

PISA je najveće međunarodno testiranje u oblasti obrazovanja. Ove godine učestvovalo je 690.000 petnaestogodišnjaka iz cijelog svijeta.

Od 2000. godine, kada je OECD pokrenuo program, u PISA istraživanju je učestvovalo više od 80 zemalja i regija.

PISA istražuje da li učenici znaju u stvarnom životu primijeniti ono što su naučili u školi. Testiraju se čitanje, matematika i nauka, ali i inovativne oblasti, kao što je timsko rješavanje problema.

Broj zemalja koje učestvuju u PISA testiranju je u porastu. U 2000. godini učestvovale su 32 zemlje, a 2018. godine 79 zemalja i regija.