Mi.M. [ RSE ]

"Poziv na buđenje" za Pentagon: Rat u Ukrajini uveo eru jeftinih dronova

Kada je američki dron MQ-9 Reaper lebdio iznad bagdadskog aerodroma u ranim jutarnjim satima 3. januara 2020. godine i ispalio raketu Hellfire koja je ubila moćnog iranskog general-majora Kasema Solejmanija, to je pokazalo punu snagu američke nadmoći dronovima.

Udar je bio precizan, udaljen i bez rizika za američke snage, te je predstavljao kulminaciju višedecenijskih ulaganja u velike, vrhunske, bespilotne letjelice koje koštaju desetine miliona dolara svaka.

Ali pet godina kasnije, analitičari kažu - a neki političari priznaju - taj model dominacije se preokreće.

Rat u Ukrajini je uveo radikalno drugačiju eru ratovanja dronovima, onu izgrađenu ne oko nekoliko elitnih sistema, već oko miliona malih, jeftinih i jednokratnih dronova koje vojnici koriste na frontu.

Sjedinjene Američke Države se bore da sustignu taj trend, jer dronovi postaju nova linija fronta u modernom ratovanju.

"Sjedinjene Američke Države imaju jednu od najimpresivnijih industrija dronova na svijetu, ali ti dronovi su često bili vrlo veliki, vrlo skupi, s vrlo izuzetnim mogućnostima. Ipak, ono što nam je potrebno od industrije u ovom trenutku su jeftini dronovi u velikim količinama", rekao je Brad Bowman, odbrambeni analitičar u Fondaciji za odbranu demokratija sa sjedištem u Washingtonu.

"Zaista smo bili nekako dezorijentisani u smislu sposobnosti američke industrije da proizvodi jeftine dronove u velikim količinama", dodao je, nazivajući rat u Ukrajini "pozivom na buđenje" za Pentagon.

Što jeftinije, to bolje

Prema riječima bivšeg ministra odbrane te zemlje Rustama Umerova, očekuje se da će Ukrajina ove godine proizvesti više od 4 miliona dronova svih vrsta. Mnogi koštaju samo nekoliko stotina dolara. Rusija takođe proizvodi milione jeftinih dronova, nakon što je shvatila da joj je potrebna kineska i iranska pomoć kako bi iskoristila upotrebu manjih, manje sofisticiranih.

Nasuprot tome, dron Reaper koji je ubio Soleimanija, dug 11 metara i težak 2.200 kilograma, koštao je 30 miliona dolara. Sjedinjene Države su pristale kupiti 366 njih tokom trajanja programa, zamijenivši raniji dron Predator, kojeg je proizvedeno oko 270 jedinica tokom dvije decenije.

Kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, veliki dio flote dronova američke vojske - koja broji hiljade - izgrađen je oko tehnologije iz ere Predatora i dizajniran za kampanje protiv pobune.

Iako američka vojska prednjači u tehnologiji dronova visoke klase, trenutno ne postoje američki proizvođači koji proizvode jeftine dronove u velikim količinama, prema izvorima iz industrije. Nedavni izvještaj New York Timesa procijenio je godišnju proizvodnju u SAD-u na manje od 100.000 jedinica.

Godinama je jeftin uvoz iz Kine - posebno od DJI-ja, najvećeg svjetskog proizvođača dronova - dominirao američkim tržištem, potkopavajući domaće proizvođače. Ali to bi se moglo promijeniti. Nakon što je dostigao vrhunac od preko 800.000 u 2023. godini, uvoz kineskih dronova naglo opada usred strožeg provođenja carinskih i graničnih propisa. Sjedinjene Američke Države sada razmatraju potpunu zabranu novih DJI dronova iz razloga nacionalne sigurnosti.

Trumpova administracija takođe poduzima mjere za rješavanje situacije.

U intervjuu ove sedmice za News Nation, Emil Michael, američki podsekretar odbrane za istraživanje i inženjerstvo, rekao je da vlada pokušava minimizirati birokratske prepreke proizvodnji.

"Morate ukloniti birokratiju" kada je u pitanju proizvodnja dronova, rekao je.

Primjer onoga čemu Sjedinjene Države možda teže bio je vidljiv u junu kada se u ukrajinskoj operaciji "Paukova mreža" desetine dronova uputilo duboko u rusku teritoriju kako bi napali zračne baze.

Mali dronovi su prokrijumčareni preko granice, a zatim su postavljeni u zasjedi. Ukrajina tvrdi da su krovovi kamiona koji su prevozili skrivenu flotu dronova otvoreni "daljinski" kako bi se omogućilo lansiranje letjelica, s razornim posljedicama.

"Ovaj napad trebao bi biti poziv na buđenje vojskama širom svijeta", rekla je za Radio Slobodna Evropa Stacie Pettyjohn, direktorica Odbrambenog programa u Centru za novu američku sigurnost.

Udruženje za međunarodne sisteme bespilotnih vozila (AUVSI) navodi da postoji 235 američkih kompanija za dronove koje aktivno prodaju svoje proizvode, a još 40 razvija prototipove. Mnoge firme fokusirane na odbranu najavile su velike planove širenja, ali izazovi i dalje postoje, navodi se.

Prema AUVSI-ju, nedostatak održivih obaveza Ministarstva odbrane u nabavci i poteškoće u nabavci komponenti u velikim količinama usporavaju rast.

"Prioritet broj 1 trenutno moraju biti obim i brzina, ali to je zaista teško postići jer smo decenijama obučavali cijelo preduzeće nacionalne sigurnosti da radi upravo suprotno. To je dramatična promjena kulture", rekao je Bowman.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth prošlog mjeseca obećao je da će revidirati Pentagonov proces nabavke dronova i povećati vježbe s dronovima.

"Dominacija dronovima je procesna utrka koliko i tehnološka utrka. Moderne inovacije na bojnom polju zahtijevaju novu strategiju nabavke koja spaja proizvođače s našim trupama na prvoj liniji", napisao je u dopisu od 16. jula.

Chad Raduege, konsultant za dronove sa sjedištem u Oklahomi i penzionisani brigadni general Ratnog vazduhoplovstva, rekao je da će se američke inovacije u proizvodnji i taktici dronova ubrzati kako vojska bude isporučivala jeftine sisteme jedinicama i omogućavala trupama da eksperimentišu.

"Dajte dronove u ruke operaterima, neka počnu s obukom, a onda će biti taktika koju ćemo razvijati kao dio američke ratne mašinerije", rekao je Raduege za RSE.

"Vidjećemo neke prilično zanimljive stvari."